All for Joomla All for Webmasters

Aktuelno: Prolećno prskanje voća

07 februar 2020

Prolećno prskanje važna je preventivna mera zaštite voća. Štetni insekti prezimljavaju u različitim stadijumima na stablu voćaka pa je preventivna zaštita bitan faktor u smislu zaštite stabala od bolesti ili kao preventivna zaštita od kretanja insekata u periodu vegetacije stabla.

Pre prskanja bilo kojim preparatom potrebno je orezati voćke, ukloniti mumificirane plodove (zaostali plodovi na granama od prošle sezone) a zatim “okupati“ svako stablo voćaka rastvorom preparata na bazi mineralnog ulja i bakra (plavo ulje) koje se može nabaviti u svim poljoprivrednim apotekama. Voćne štetočine su u najosetljivijem stadijumu razvoja krajem februara pa se preporučuje u tom period obaviti prvo prskanje, zaštitu voća. Cilj je da se štetočine unište dok se nisu još razvile a ako se unište odrasle jedinke zaostale od jeseni delovaćemo preventivno u njihovoj pojavi i predstojeće sezone. Prskanje preparatima na bazi mineralnih ulja je korisno ali preporučljivo je da se koristi po uputstvu proizvođača ili po savetu stručnjaka. Običaj je da se voće i vinova loza orezuju 14. februara na crkveni praznik Sveti Trifun. Običaje ne treba zaboraviti ali ako vremenski uslovi to ne dozvoljavaju nepotrebno je izlagati stablo mrazu sa “otvorenom ranom“. Kao i za prskanje voćaka tako i za orezivanje temperature vazduha nebi trebala da bude ispod 5 stepeni. Krečenje stabla voćaka je takođe preporučljiva i korisna preventivna mera u zaštiti od štetočina a iskusniji voćari tvrde da je krečenje korisno kod ranih sorti jer bela boja odbija sunčevu toplotu tako da se odlaže prevremeno cvetanje a samim tim i šteta od mraza.

Pčelarstvo

            Društvo pčelara “Starčevo“ posle praznika nastavlja svoje aktivnosti. Sreda, 22. januar, bio je rezervisani termin za predavače sa Biološkog fakulteta iz Beograda. Zatim nam dolazi predavač iz Kragujevca. Tako svake srede, sve  do marta meseca.

            Pčelari Starčeva su aktivni u svim oblastima ali ima nešto što ih muči. Naši legitimno izabrani predstavnici nisu našli ni jedan minut ili sat da nas posete. Verujem da bi sa članovima društva imali šta da popričaju. Naših 76 članova  vredno radi i planira aktivnosti za tekuću godinu. Mnogo je tema: zagađenje, trovanja, upotreba hemijskih sredstava u poljoprivredi i drugo. Da li su nam potrebne sadnice drveća? Saditi medonosno drvo u vetrozaštitnim pojasima? Sva ova pitanja Društvo pčelara je poteglo. Nedostaje nam podrška naših izabranika. Govorimo o ugroženosti pčelinjih zajednica. Pčela je pokazatelj šta se dešava u prirodi. Na pčeli se može videti kolika je koncentracija hemijskih sredstava. Stručnjaci kažu: uzrok stradanja pčelinjih zajednica je CCD. U prevodu, to znači: tiho nestajanje pčela.

            Problem: pčele su zazimljene, broj pčela je dovoljan, u košnici je dovoljno kvalitetne hrane, meda, a u februaru nema nijedne pčele.Pokušaću to da objasnim. Polenov prah je hrana za pčele. One ga sakupljaju tokom cele godine. Bez polenovog praha nema razvitka pčelinjih zajednica. Polen unet u avgustu mesecu služi za razvitak pčelinjih zajednica. Biljke tretirane hemijskim sredstvima otrovne su za pčele. Polen koji je unet u košnicu, pele lageruju u ćelije (saće), obogaćuju ga svojim enzimima i konzerviraju. Takav polen se naziva perga. Polovinom januara matica polaže prva jajašca. To leglo se hrani zatrovanom hranom idolazi do uginuća pčela. Pesticidi, herbicidi i insekticidi su uradili svoje.

            Moramo, i dužni smo da pišemo o štetnosti hemije u poljoprivredi. Zapadni svet je izbacio ta sredstva iz upotrebe. Zapitajmo se da li smo mi pametniji od njih. Pčele su veliki pokazatelj štetnosti i zato moramo sauvati zdravlje naše omladine i nas samih.

            Društvo pčelara “Starčevo“ poziva vas da sredom, u 18 časova, dođete na naše sastanke gde ćete čuti interesantne stvari. Svi zainteresovani su dobrodošli.

 Kosta Aća

 

Pijačni barometar:

    Beli luk:............40-50 komad

    Bundeva:.....................50-60 kg

    Crni luk:........................60 kg

     Cvekla:.......................50-60 kg

    Krompir:...................60-70 kg

    Mladi luk:.............40-50 veza

    Pasulj:....................250-350 kg

    Rotkvice:....................60 veza

    Zelena salata:...40-50 komad

    Banane:.....................60-150 kg

    Dunja:..............................160 kg

   Grožđe:..........................200 kg

   Jabuka:.........................40-80 kg

   Kruške:...........................80 kg

   Limun:.....................140-160 kg

   Mandarine:.............110-140 kg

   Narandža:...................85-130 kg

   Orasi (očišćeni):.750-800kg

   Suva šljiva:..................350 kg

   Suva smokva:..................350 kg

   Jaja:.........................9-14 komad

 

“ Pijaca u Starčevu najčešće radi četvrtkom i nedeljom u prepodnevnim satima ali se prodavci sezonske robe mogu naći i drugim danima.

Top
We use cookies to improve our website. By continuing to use this website, you are giving consent to cookies being used. More details…