All for Joomla All for Webmasters

Predstavljamo: Bostan kod Jovića

08 August 2021

            Sezona lubenica je u punom jeku. Porodica Jović se bavi sezonskom prodajom voća i povrća, a jedan od nosilaca porodičnog posla je Damnjan Jović, koji je bio raspoložen da sa nama popriča o ovom poslu.

            Da li ste zadovoljni sezonom koja je toku?

            - Domaća lubenica je ove godine kasno sazrela, negde oko polovine jula se pojavila na tržištu. Pre toga se pojavila lubenica iz uvoza. Zadovoljan sam cenom i potražnjom. Taj period prodaje lubenice iz uvoza je ustvari samo da potrošači zadovolje želju - kada stigne za branje domaći bostan tada i krene velika potražnja. Početna cena bude malo veća ali mislim da ne igra neku veliku ulogu kod potrošača jer ko voli da jede lubenice cena mu nije bitna. Sezona traje oko tri meseca. Procena je da će je biti do kraja avgusta, onda sledi povrće jer u tom periodu kreće potražnja povrtarskih kultura za konzervaciju za zimski period.

            Koje povrtarske kulture proizvodite?

            - Akcenat smo stavili na proizvodnju paradajza koji smo još u februaru sadili u kontejnere, a zatim pikirali u plastenike. Trudimo se da što bolje zaštitimo biljke od zaraza i bolesti. Ttretiramo ih samo sa čorbom od koprive koja se pokazala kao odlična zaštita, a nije hemijska supstanca koja dospeva u plod, a samim tim ni u ljudski organizam. Pored paradajza proizvodimo i krastavac, pasulj... Sve zavisi od sezone do sezone. Što se cene paradajza tiče, i situacije koja se desila u zemlji, ne bih puno komentarisao, ali trajno rešenje bi trebalo da se nađe. Proizvođači iz godine u godinu imaju problem. Do sada je to bila cena maline, ove godine paradajza... Jasno je da tržište diktira cenu, mi ne možemo tu mnogo da utičemo ali kao u svakom poslu proizvođaču je potrebna neka sigurnost jer ako proizvođač hrane propadne sledeće godine mora da radi drugi posao pa će se desiti da niko više ne proizvodi hranu.

            Da li može da se zaradi od ovog posla?

            - Svaki posao mora savesno da se radi i mora se posvetiti. Trgovina je specifična. Neki ljudi jednostavno nisu za taj posao, dok drugima dobro ide. Kada je cela porodica u poslu onda je to dobro jer sva zarada ostaje ostaje u kući. Za ovaj posao je važno kakav ste trgovac, pristup mušterijama je veoma bitan. Nezadovoljna mušterija nikada više ništa neće kupovati kod vas. Ponuda postoji, konkurencija je velika, tako da ne ostaje prostora za izgubiti mušteriju radi pokušaja lake zarade. Može da se živi, može da se zaradi ali treba i da se radi.

G. M.

 

Pčelarstvo: 

            Imali smo ove godine veoma dobru suncokretovu pašu. Vrcanje meda će biti od 25. do 30. jula. Jaka društva su donela med i za pčelare a slabija za sebe za sopstveni opstanak.

            U julu i avgustu dolazi do ekspanzije varoe. To je pčelinji krpelj i hrani se masnim tkivom i hemolimfom pčele. Na taj način se prenosi virusi među pčelama - virus deformisanih krila, virus hronične paralize i opadanja dlačica, pad imuniteta pčela. Do ekspanzije varoe dolazi iz više razloga: smanjuje se leglo u društvu, tamnije saće je i do četiri puta povoljnije za razvoj varoe od svetlijeg i novog saća. Potrebno je suzbijati varou i kontrolisati je. Kod nas se koriste preparati na bazi amitraze koje mogu biti letvice ili dimljenje svaki četvrti dan, a uspešnost je oko 70%. Mravlja kiselina i drugi preparati na bazi timola koriste se samo na temperaturi od 15 do 25 stepeni i uspešnost je do 80%. Do sada nije pronađeno sredstvo koje je 100% uspešno. Kod pčela možemo jačati imunitet dodavanjem u sirup čajeva od žalfije, nane ili matičnjaka. Kod pčela takođe zdravlje ulazi na usta.

            Dana 30. jula, na Trgu neolita biće izložba meda i opreme za pčelarstvo.

Za DP ”Starčevo”

Goran Stanković

Voćarstvo:

            Svedoci smo pandemije i klimatskih promena. Globalno i lokalno. Pokazalo se za vreme suptropskih dana da je navodnjavanje postalo ključni elemenat održanja voćnih zasada, kao uostalom i svih ostalih kultura. Mrežne zasene, tek su zadnjih dana u nepogodama pokazale svu svoju vrednost.

            Inače, kajsijom retko ko može da se pohvali: bilo je za jelo, da nas mine želja dok su džemovi, pekmezi i rakija daleko od željenog. Šljiva ranka se uveliko bere dok ostale sorte sukcesivno stižu. O jabukama, kruškama, jagodičastom voću, grožđu, još će biti priče.

            Vesele nas predstojeći “Dani druženja“ ali uz stalnu brigu zbog korone ili ekstremnih vremenskih uslova.

Božidar Dimitrić

Društvo destilera, voćara i vinogradata ”Starčevo”

Top
We use cookies to improve our website. By continuing to use this website, you are giving consent to cookies being used. More details…