All for Joomla All for Webmasters

Predstavljamo: Mitkov rasadnik

13 April 2021

            Mitko Ratkov se većinu svog života bavio poljoprivredom. Kako kaže, kada je došao u pozne godine počeo je da se bavi proizvodnjom humusa iz glistenjaka, rasadom povrća i uzgojem povrća. Jedan je od retkih koji u proizvodnji povrća ne koristi pesticide već samo biljne preparate koje sam proizvodi.

            Već deset godina se bavite proizvodnjom rasada povrća?

            - Nisam više za rad u njivi jer zbog godina ne mogu da ispratim tehološki napredak pa sam se bazirao na proizvodnju rasada povrća u plasteniku, kao i proizvodnju zrelih plodova. Povrće iz plastenika je prvenstveno za kućnu upotrebu, a višak je uglavnom unapred poručen za komšije, prijatelje, a nešto se ipak nađe i u prodaji.

            Koliko je danas teško proizvesti zdrav rasad?

            - Ako se pridržavamo osnovnih pravila to uopšte nije problem. Pored proizvodnje rasada i povrća imam proizvodnju humusa iz glistenjaka gde se koristi kvalitetno gnojivo uglavnom od krava. Kvalitetno seme je osnov a nakon rasađivanja biljke na statično mesto, može doći do više problema, a za to su odgovorna domaćinstva kako dalje uzgajaju biljku. LJudi uglavnom imaju neku svoju recepturu iako godinama unazad povrće ne uspeva uglavnom traže krivca u nekom drugom i ne žele da se edukuju i prihvate osnovna pravila proizvodnje povrtarskih kultura. Sa druge strane, razumem ljude koji su opterećeni poslom pa zbog nedovoljno pažnje imaju slabiji prinos ali kada saberem svo dosadašnje iskustvo nisam imao primedbe na rasad povrtarskih kultura.

            Povrće koje proizvedete je potpuno zdravo?

            - Za zaštitu biljaka koristim čorbu od koprive koja se pokazala kao odlična zaštita od neželjenih insekata, a za prehranu biljaka koristim dozu humusa iz sopstvene proizvodnje i dozu kristal-šećera razmućenog u vodi i tako prehranjujem koren biljaka. Pričamo o uzgoju u plasteniku - jedini problem su spore plamenjače, koliko god vodili računa uvek nekako dospeju u plastenik. Za plamenjaču takođe postoji prirodna zaštita, u slučaju da to ne uspe, onda sam primoran da koristim hemijske preparate...

            Da li postoji potražnja za domaćim povrćem?

            - Stalne mušterije su za mene dovoljan pokazatelj ali svakako postoji potražnja naročito ljudi iz velikih gradova, uvek im je lepše povrće proizvedeno u domaćinstvima nego ono iz marketa. Često stanu ispred kuće kada su u prolazu kako bi se snabdeli zalihama na neko vreme. Uglavnom su to godinama unazad iste mušterije ali preporukom se broj stalno povećava. Vole ljudi da se hrane zdravo kad imaju priliku za to. Moja preporuka je da se uvek hrane zdravo. A to nije ni teško, niti skupo.

G. Milošević

Pčelarstvo: 

Pčelari i voćari - kompromis

            Proleće i cvetanje voća donosi veliki strah za pčelare i tada se dešava najveći pomor pčela. Da ne bi došlo do toga pčelari i voćari moraju da dođu do kompromisa! Za uspešnu voćarsku proizvodnju najbolji oprašivači za voće su pčele. Postoje biljne bolesti kao što je momilija koja napada koštičavo voće (šljive, trešnje, višnje, kajsije, breskve) i  gde je neophodno prskanje fungicidima u cvetu: zato postoje registrovani fungicidi koji su bezopasni za pčele doslovno piše: “nisu otrovni za pčele“. Ima ih desetak registrovanih. Voćari mogu ovim preparatima fungicidima da prskaju voće bez mešanja ili dodavanja drugih pesticida a naročito nikakvo mešanje sa insekcidima koji su izuzetno smrtonosni za pčele. Ukoliko se u voćnjacima primeti da ima mnogo buba na cvetovima, postoje preparati insekticidi na bazi “tauflavulinata“ - prskanje voća treba obaviti kasno uveče  ili noću, kada se završi cvetanje, druga mera u voćnjacima je međuredno kultiviranje da nema korova kao što je maslačak, “hoću-neću“, mišjakinja, i gde prilikom prskanja otrov pada na cvetove i onda opet pomor pčela.  Velika većina pčelara su i voćari, i nadamo se kompromisu.

Goran Stanković

Voćarstvo:

            Vreme između Sv.Simeona 2020. i 2021. godine biće upamćeno kao doba korone. Slava Društva voćara, vinogradara i destrilera Starčevo obeležena je oba puta skromno, uz  ograničen broj prisutnih članova, i zahvaljujući lepom vremenu, u prirodi. Društvene aktivnosti u smislu predavanja iz oblasti kojima se Društvo bavi su izostale. Međutim, aktivni voćari, vinogradari i destileri su možda  baš zbog korone, bili veoma  vredni. Slika atara Starčeva se značajno menja u delovima koji su oduvek gravitirali voćarskim i vinogradarskim zasadima. Primetne s u nove površine pod voćem i vinovom lozom. Sve više zasada su  opskrbljeni navodnjavanjem i protivgradnim mrežama. To su dobre vesti. Ali, ono što nas zabrinjava i rastužuje su krađe, koje su učestale i pričinjavaju znatnu materijalnu štetu. Krade se sve - od novozasađenih sadnica, stubova, opreme, pa do mladih ukrasnih tuja, obijaju se vinogradarske i voćarske kućice... Tome se mora stati na put!

            Iako martovski mrazevi mogu da povećaju štetu, voćari i vonogradari su po pravilu i destileri. Večiti optimisti, pa se prepričava mala anegdota o “štetnosti rakije“.

            - Jel ima rakije?

            - Nema.         

- Šteta!

Božidar Dimitrić

Top
We use cookies to improve our website. By continuing to use this website, you are giving consent to cookies being used. More details…