All for Joomla All for Webmasters

Željko Sušec, DIREKTOR ŠUMSKOG GAZDINSTVA ”BANAT”: Budimo odgovorni prema prirodi

07 May 2022

Javno preduzeće “Vojvodinašume“ u svom sastavu ima nekoliko šumskih gazdinstva, među njima je ŠG “Banat“ iz Pančeva, na čijem čelu je već nekoliko godina Željko Sušec.

Razgovarali smo sa njim o prioritetima ŠG-a “Banat“, kao i o budućim zadacima. Željko Sušec je od prošle godine i predsednik Lovačkog saveza Vojvodine, koji će ove godine u decembru obeležiti veliki jubilej, 100 godina od osnivanja Saveza

            Koja je osnovna delatnost JP-a Vojvodinašume?

            - Osnovna delatnost ovog javnog preduzeća je podizanje šumskih zasada, odnosno obnavljanje šuma i sadnja na mestima gde nikada nisu postojale šume, kao i zaštita šuma. To nam je prioritet, kao i šumska eksploataciji u periodu ophodnje, to je period vrhunca koji se odnosi na starosti vek stabala.

            Koje područje obuhvata Šumsko gazdinstvo  “Banat“ iz Pančeva i čime se primarno bavite?

            - Naše šumsko gazdinstvo obuhvata teritoriji južnog, srednjeg i severnog Banata. Primarno se bavimo eksploatacijom šuma i na tim istim područjima obnavljamo šume podizanjem novih šumskih zasada. Upravo je završena prolećna sadnja, a već uveliko razmišljamo i o jeseni, kada nameravamo da  nastavimo ovaj veoma značajan posao.

            Pomenuli ste sadnju, koliko se godišnje posadi novih sadnica i na kolikom prostoru? Interesuje nas, zašto se odlučujete baš za te sadnice?

            - Kada govorimo o obnavljanju šumskih zasada, rade se autohtone vrste. To su  obično u ovom delu južnog Banata topola, hrast i hrast lužnjak. Sadi se i poljski jasen, američki jasen i vrba koja je takođe autohtona vrsta. Akcenat se stavlja i na zone koje se ostavljaju kada govorimo o korišćenju šuma, zato što su te određene zone staništa ptica koje su pod zaštitom države, Evrope i sveta.

            “Banat“ gazduje Deliblatskom peščarom, koja je zaštićeni rezervat prirode.

            - Deliblstska peščara je specijalni rezervat prirode, ima svoje stepene zaštite - to su prvi, drugi i treći stepen. Zaštićena je jer se tu nalaze endemi i flore i faune. Što se tiče biljaka u Peščari je zaštićeno više od  900 biljaka od kojih su pojedine endemi i u svetu, kao što je recimo banatski božur koga ima tek nekoliko i to samo na području Deliblatske peščare, govorimo o populaciji na svetu. On cveta u maju i ima predivan crven cvet. Sto se tiče samog stepena zaštite, prvog i drugog, u Peščaru se vratio i orao krstaš, kao i belorepan, tako da su to i retke vrste ptica koje su pod svetskom zaštitom ponovo sastavni deo Deliblatska peščare. Evropska Sahara, odnosno Deliblatska peščara  je, kako mi volimo da u žargonu da kažemo - Zlatibor u Vojvodini.

            Tokom zimskog perioda bavite se hranjenje divljih životinja, dok leti obezbeđujete vodu sa životinje u Peščari? U proteklom periodu radili ste i na kopanju bunara, kako bi imali dovoljno vode?

            - Što se tiče divljači u Deliblatskoj peščari Javno preduzeće “Vojvodinašume“ koje upravlja lovištima posebne namene vodi računa i o prihrani divljači. Oko 860 hiljada kilograma hrane iznesemo u toku jedne godine. Pored hrane snabdevamo Deliblatsku peščaru pijaćom vodom za divljač, jer je peskovita, pa i čak u jutarnjim satima nema rose. Tu vodu za piće koriste i retke vrste ptica koje imaju stanište u Peščari. Rade se bunari, a nas zadatak je da za nekoliko godina 70 posto Deliblatske peščare snabdevamo sa pijaćom vodom, kako bi i divljač, retke vrste ptica, ali i ptice selice i krupna i sitna divljač imali pijaću vodu. Ponavljam, zbog peskovitog zemljišta, teško sve ove životinje same mogu da nađu vodu. Vodu je neophodno imati u  dovoljnim količinama i zbog eventualnih požara. Lakše je kada imate vodu odmah, nego kada morate da čekate da je vozila  donesu sa drugih lokacija.

            Kakva je turistička ponuda Šumskog gazdinstva  “Banat“?

            - Gazdujemo i upravljamo školsko - rekreativnim centrom “Čardak“, gde se u blizini nalazi 47 pešačkih staza, gde svi posetioci Peščare mogu da uživaju u čarima i lepoti ovog prirodnog dobra. Naš  apel na sve ljubitelje prirode je - da čuvamo prirodu zajedno i da se ponašamo odgovorno prema njoj.

            LJubitelji čistog vazduha, dugih šetnji, mira i tišine mogu ovde da uživaju i svim blagodetima prirode koja su u neposrednom blizini grada. Vikendom ili neradni danima imamo veliki broj posetilaca na Čardaku koji mogu da uživaju i u našem restoranu, u originalnoj  ponudi u kojoj ima specijaliteta i od divljači.

            Prošle godine postali ste i predsednik Lovačkog saveta Vojvodine.

            - Da, 26. juna 2021. godine stupio sam na dužnost predsednika Lovačkog saveza Vojvodine. Savez je tu da štiti interese svih Lovačkih društava na teritoriji AP Vojvodine, bogatstvo biodiverziteta i flore i faune je od izuzetnog značaja za razvoj lovišta i lovnog turizma. To je ključni deo koji spada u lovni turizam Republike Srbije na koji mi se ponosimo.

            Naši zadaci u narednom periodu su da pojačamo populaciju divljači, da pojačamo staništa koja se u atarima, gde se divljač skriva. Moramo da pojačamo i prihranu, a tamo gde je populacija zeca i jarebice moramo preko Komisije za zaštitu divljači Lovačkog saveza Vojvodine da pojačamo tu zaštitu. To nam je prioritet kada je lovni turizam u pitanju. Postoje benefiti koje će članice Lovačkog saveza Vojvodine imati u narednom periodu, a to je i zakonska obaveza koja svakom ko korist lovišta nalaže - osiguranje. Apelujemo na sve da divljač mora da se čuva, jedinke divljači koje su za uzgojni odstrel, za komercijalni odstrel, svaka jedinka mora da se čuva. To je naš zadatak koji ćemo u narednom periodu sprovoditi kako bi svi korisnici lovišta na jedan adekvatan način dobili i pomoć Saveza, a to je i edukativna i finansijska pomoć, jer Savez treba da ide u pravcu razvoja lovstva na teritoriji cele Autonomne pokrajine Vojvodine.

            Savez ove godine obeležava 100 godina postojanja. Na koji način ćete obeležiti ovaj jubilej?

            - Stogodišnjica osnivanja Lovačkog saveza Vojvodine biće obeležena kada je Savez i počeo da radi, a to je bilo 22. decembra 1922. godine. Jovan Laketić i Jovan Divid su osnivači Lovačkog saveza Vojvodine koji se tada zvao Savez lovačkih društava Vojvodine. Na taj način udareni su temelji ne samo kada je lovstvo na teritoriji Vojvodine i Srbije u pitanju, već i Evrope. Moram da napomenem da je Lovački savez Vojvodine 1938. godine prvi uveo kontrolu očnih sočiva kod zeca da bi se populacija zeca u lovištima kontrolisala. Lovački savez Vojvodine je bio jedan od osnivača CIC-a, Međunarodne organizacije za uzgoj i zaštitu divljači i to je nešto na šta mi moramo da budemo veoma ponosni. Petrovaradin, Lovačko društvo Pančevo, Bela Crkva i mnoga druga društva bila su prva društva koja su činila osnivačku skuptinu Lovačkog saveza Vojvodine. To je za respekt i poštovanje i mi ćemo se na stogodišnjicu odužiti svim onim osnivačima koji su u proteklih 100 godina radili na jačanju lovstva u AP Vojvodini i to osnivanjem jednog muzeja lovaca Vojvodine, gde ćemo u našim prostorijama koje su naši lovci pre 100 godina svojim sredstvima sagradili, da napravimo centar koji će ostati budućim generacijama,  a gde će moći da se vidi kako se Savez razvijao tokom ovog dugog perioda.

            Koju poruku imate za naše čitaoce?

            - Poruka čitaocima  “Starčevačkih novina“ može da bude - kako čuvamo prirodu danas, tako ćemo je i ostaviti budućim generacijama, dakle, budimo odgovorni prema onima koji dolaze.

Zorana Šteković

Top
We use cookies to improve our website. By continuing to use this website, you are giving consent to cookies being used. More details…