Odštampajte ovu stranicu

TRADICIJA: Kulturna baština otrgnuta od zaborava

12 maj 2019
(0 glasova)

            Starčevci su, 5. i 6. aprila, bili domaćini ekipi studenata Odseka za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu koji su tih dana obavljali istraživanje starih običaja Hrvata u Banatu.

Pored našeg mesta oni su posetili i Opovo čiji su meštani takođe uzeli učešće u ovom hvale vrednom naučnom poduhvatu. Mladići i devojke, budući etnolozi i antropolozi, bili su pod mentorskim vođstvom profesorke dr. sc. Milane černelić. Ona već dugi niz godina sa svojim studentima sprovodi terenska istraživanja u Vojvodini koja su za rezultat imala brojne publikacije na temu kulturnog nasleđa i tradicije Bunjevaca i Šokaca u Bačkoj, sremskih Hrvata, a nakon završetka faze ovog velikog projekta koja se odvijala u Starčevu i Opovu, očekuje se više stručnih članaka o narodnim običajima pomenute nacionalne zajednice koja živi u Banatu.

      Šest studenata, od ukupno njih jedanaest koji su učestvovali u istraživanju, nalazilo se dva dana s kazivačima na terenu u Starčevu. Ispitanici su uglavnom bili starije životne dobi, muškarci i žene iz Gornjeg kraja za koje su lokalni koordinatori procenili da bi najbolje mogli da opišu nekadašnji narodni život i kulturu. Većina je razgovore sa studentima vodila u prostorijama katoličkog parohijskog doma, a kod onih najstarijih i slabo pokretnih odlazilo se u kućne posete. Trajanje svake pojedinačne priče na određenu postavljenu temu trajalo je oko sat vremena. Predusretljivi i gostoljubivi Starčevci pokazali su se kao odlični sagovornici, jer su mnogi od njih bili spremni oba dana u nekoliko navrata da pripovedaju o svojoj tradicijskoj baštini. Najstarija kazivačica bila je Klara Stana koja će avgustu navršiti 96 godina života. Svaka od šest tema o kojima se razgovaralo imala je detaljno razrađen upitnik. Kazivači su, dakle, govorili o običajima pri porođaju, narodnim verovanjima, tradicionalnoj kuhinji i ishrani, te svadbenim, posmrtnim i božićnim običajima, Uskršnji običaji će biti istraženi naknadno jer je jedan od studenata bio opravdano sprečen da dođe na teren. Postavljena pitanja i potpitanja su imala za cilj da podstaknu ispitanike na razgovor i podsete ih na segmente iz narodnog života koje pamte iz svog detinjstva i mladosti ili samo iz priča starijih. Na taj način su tokom ovih dugih intervjua mnogi već zamrli običaji oživljeni u sećanju na jedan poseban način. Povele su se priče o šibalcima, agovima, čaji, urokljivim ženama, bajanju, dodolama, svetoj Luciji, kovrtanju i mnogim drugim pojmovima iz davnina.

            Na fotografiji koju objavljujemo uz tekst nalaze se studenti etnologije sa svojim kazivačima i koordinatorima koji poziraju u crkvi svetog Mauricija. Vidimo radosna lica mladih istraživača koji nisu krili svoje zadovoljstvo načinom na koji su ugošćeni, a mnogi od njih su po obilasku lokalnih znamenitosti i boljem upoznavanju sa žiteljima poželeli da ovde ostanu duže. Prilike za ponovne posete će svakako biti jer ovaj tip etnološkog pristupa zahteva još dolazaka zbog tzv. kontrolnih i dopunskih istraživanja. Domaćini iz Starčeva i Opova su, pak, bili počastvovani što je neko iskazao interesovanje za proučavanjem lokalnog kulturnog nasleđa i s nestrpljenjem iščekuju objavljivanje rezultata ove kratke naučne ekspedicije.

D. Mergel

We use cookies to improve our website. By continuing to use this website, you are giving consent to cookies being used. More details…