Fri04192024

Azurirano02:45:07 PM GMT

Back INTERVJU INTERVJU Milica Todorović, PREDSEDNICA SAVETA ZA RODNU RAVNOPRAVNOST GRADA PANČEVA

Milica Todorović, PREDSEDNICA SAVETA ZA RODNU RAVNOPRAVNOST GRADA PANČEVA

  • PDF

Važno je imati aktivnu ulogu
- Ženske organizacije na selu su važno mesto okupljanja žena radi zadovoljenja njihovih različitih interesa pa tako je njihova uloga od velikog značaja za pokretanje seoskog društvenog života

Koja je uloga Saveta za rodnu ravnopravnost Grada Pančeva?
- Savet je skupštinsko telo uspostavljeno da unapređuje i osigura ravnopravno učešće žena u svim oblastima javnog i političkog života na teritoriji grada Pančeva. Zadatak članica Saveta je da svojim proaktivnim pristupom stvaraju uslove za povećanje učešća žena u procesima odlučivanja o javnim poslovima na svim nivoima i u svim oblastima, Unapređenje ravnopravnosti polova je jedno od ključnih razvojnih pitanja, ne samo kod nas već i u svetu, koje doprinosi poboljšanju kvaliteta života svih građanki i građana. Za uvođenje rodnih politika u javne politike potrebne su posebne mere u cilju otklanjanja diskriminacije prema ženama i stvaranja uslova za pružanje jednakih mogućnosti za puno ostvarivanje ljudskih prava. Predlaganje i sprovođenje tih posebnih mera jesu jedna od uloga Saveta.

Želela bih da skrenem pažnju na veoma značajnu činjenicu a to je da unapređenje ravnopravnosti polova ne predstavlja traženje posebnih privilegija za manje zastupljeni pol, u većini slučajeva to su - žene, već uspostavljanje ravnoteže među polovima i izgradnju harmoničnih odnosa na dobrobit celokupnog društva.

Kakav je položaj žena iz naseljenih mesta na teritoriji Pančeva?
- Ako govorim iz perspektive još uvek patrijarhalne sredine u kojoj živimo, zanimljiv će biti osvrt na to kako žene pristupaju svojim rodnim ulogama. Istina je sledeća: ostvariti se kao majka, zatim kroz svoju profesiju ali i ostvarenje u nekoj od javnih uloga za nas imaju istu vrednost te se žena današnjice i ponaša u skladu sa tim. Smatram da kvalitet života u seoskim zajednicama zavisi od aktivnog učešća žena u planiranju razvoja seoskih zajednica, jer je on najdirektnije povezan sa svakidašnjim životom u kome je rodna dimenzija veoma izražena. Ipak, položaj žena koje žive u našim seoskim sredinama je i dalje nepovoljniji i pokazuje svoje specifičnosti kako u pogledu postojećih uslova življenja, tako i u pogledu eventualnih rešenja za tekuće ili lične probleme. Pristup resursima im može biti otežan, mogućnost donošenja odluka minimalna, slabije su uključene u zajednicu i manje društveno pokretljive. Vrlo često žene na selu ostaju izvan uticaja društvenih i ekonomskih promena, mada je i u gradu situacija slična. Što znači da položaj i život žene iz naseljenih mesta i žene iz grada ima svojih dodirnih tačaka, ali i značajnih razmimoilaženja te upravo ovo može biti motiv za sadejstvo.

Koliko su Starčevke uključene u javni život Pančeva i na koji način? Šta im se može preporučiti kako bi njihov život bio još kvalitetniji?
- Da bi žene bile akterke promena neophodno je razumeti stvari iz njihovog ugla, mobilisati ih na programima koje će one same doživeti kao programe usredsređene na konkretne probleme. Kao jedan od preduslova da se lokalna samouprava razvija u pravcu potreba svoje sredine je upravo povećan angažman građana i građanki i to na način koji odražava njihove stvarne probleme i interese. Ženske organizacije na selu su važno mesto okupljanja žena radi zadovoljenja njihovih različitih interesa pa tako je njihova uloga od velikog značaja za pokretanje seoskog društvenog života. Pored toga veoma utiču na osnaživanje seoskih žena, otvaraju im prostor pa je time dobar vid društvenog angažovanja upravo okupljanje oko zajedničkih ideja i udruživanje radi ostavrivanja određenih ciljeva. Tamo gde su institucije i lokalna samouprava zakazale veoma često se pojavljuje aktivizam žena da reši problem. I to je zaista tako! Stoga je to upravo i moj predlog jer je zajedničko delovanje jedan od dobrih načina da neki problem postane vidljiv, uticajan ali i rešiv.

Lično, smatram da Starčevo ima svojih prepoznatih liderki u mnogim oblastima života i rada, upoznala sam ih lično ali i prelistavajući arhivu “Starčevačkih novina“. Imati aktivnu ulogu u mestu u kome živiš jeste odličan prostor za žensku preduzimljivost i aktivizam.

U pripremi je Akcioni plan za unapređenje položaja žena i rodne ravnopravnosti na teritoriji Pančeva. O kakvom je dokumentu reč i dokle se u njegovoj izradi stiglo?
- Ključne oblasti u sadašnjem društvenom trenutku od kojih direktno zavisi poboljšanje položaja žena i unapređivanje rodne ravnopravnosti su one koje se tiču zapošljavanja, obrazovanja, zdravlja, nasilja nad ženama, učešća žena u kreiranju politika i u donošenju odluka u svim oblastima društvenog, javnog i političkog delovanja, kulturnog života, udruživanja, kao i u sklopu javnog informisanja i javnog mnjenja. Svi ovi aspekti života i rada u okviru naše lokalne zajednice će biti razmatrani i obuhvaćeni Nacrtom akcionog plana sa ciljem da bi se zaustavljala i predupredila diskriminacija žena kao i da bi se uticalo na otklanjanje posledica diskriminacije. Očekujemo da do kraja godine bude i usvojen kako bi se otpočelo sa njegovom primenom u 2015. godini, kako je i planirano.

Na koji način se žene, posebno pripadnice nacionalnih manjina, mogu motivisati da se više uključe u javni i politički život?
- Istraživanje je pokazalo da je učešće žena na mestima odlučivanja, ali i u članstvu nacionalnih saveta na nivou proseka učešća žena u javnom i političkom životu uopšte, te da se Nacionalni saveti nacionalnh manjina ne bave rodnom ravnopravnošću i ljudskim pravima žena. Iako je slika o učešću žena na mestima odlučivanja poboljšana, jer je primenjena tzv. kvota za manje zastupljeni pol položaj, uloga i uticaj žena u funkcionisanju nacionalnih saveta se ne mogu oceniti kao zadovoljavajući. One i dalje nisu prisutne u telima u kojima se donose odluke i nisu viđene kao neko ko ima presudan uticaj na donošenje odluka. Kako bi se podstaklo veće angažovanje žena u radu Nacionalnih saveta nacionalnih manjina smatram da bi bilo od značaja, pre svega, da se u ključna dokumenta unese rodna perspektiva, kao i da se formira posebno telo, odnosno odbor za rodnu ravnopravnost koji bi davao mišljenje o nacrtima svih akta koje donose nacionalni saveti. Značajno bi bilo i da se afirmišu žene čiji je kredibilitet zasnovan na njihovoj stručnosti i rezultatima.

Kako će se novousvojeni Zakoni o PIO i o radu odraziti na žene, posebne mlade žene koje bi tek trebalo da zasnuju porodicu i rode decu?
- Kao jedan od problema novog izmenjenog i dopunjenog Zakona o radu vidim upravo to što nema sagledavanja celovitosti u kojoj bi pojedina rešenja trebalo da funkcionišu. Pa se tako može desiti, na primer, da to što je poboljšan položaj trudnica i porodilja dobijenim pravima kroz nove zakonske mogućnosti može imati kontraefekat. U ovom slučaju poslodavaci mogu izbegavati da zaposle upravo žene, diskriminacija prema polu, bračnom i porodičnom statusu time će postati još izraženija. Zakonodavac je propustio da se i ovaj vid zaštite prava zaposlenih, u ovom slučaju žena, poboljša. Radno pravo i penzije trebali bi biti temelj socijalne sigurnosti građanki i građana. Međutim rad na određeno, novim Zakonom, čini radna mesta još nesigurnijim, radnicama i radnicima je otežano planiranje porodice, ugovaranje kredita i slično. Time se dodatno produbljuje rodna diskriminacija na tržištu rada

Novi Zakon o radu i Zakon o PIO uvodi nove nepogodnosti za zaposlene kroz novu fleksibilizaciju zapošljavanja i otpuštanja, uvođenje poslova sa skraćenim radnim vremenom koji najviše pogađaju žene, povećanje godina radnog staža i starosti kao uslova za odlazak u penziju. Zakonodavac nije uzeo u obzir da veliki broj žena radi prihvaćanja nesigurnih radnih mesta i dugogodišnjeg rada na određeno, ali i zbog preopterećenosti besplatnim negovateljskim i kućnim radom, ne može ispuniti nerealne uslove za punu penziju.