Fri03292024

Azurirano03:15:55 PM GMT

Back Home

Starčevački voćari destileri: Vojin Zdravković

  • PDF

Naš sagovornik je rođen 1. januara 1941. godine u opštini Gnjilane. Kolonizacijom je 1946. godine doseljen u Pločicu. Tamo je završio šest razreda škole, čuvao je svinje i okopavao zemlju, ne bi li preživeo i već tada se zavetovao da nikada neće imati veze sa agrarom, a onda je osmogodišnju, pa srednju poljoprivrednu školu završio u Vršcu 1962. godine. Oženjen je, otac dvoje dece i deda dvoje unučadi.

Kada ste se počeli da radite?
- Zaposlio sam se u Zemljoradničkoj zadruzi “Starčevac“, gde me je primio direktor LJubiša Dimitrijević. Tamo sam radio do 1972. godine, kada se sve zadruge spajaju u jednu organizaciju, danas poznatu kao a.d. “Vojvodina“. Tamo sam radio do 2002. godine, od kada sam u penziji. Najveći deo radne karijere proveo sam u kooperaciji.

Vaš voćnjak blista u starčevačkom ritu.

- Počeo sam da radim sa sinom. Taj voćnjak ima 14 ari i malo je proređen zbog apopleksije. Oduvek sam bio naklonjen voću i voćarstvu. Na tu temu sam radio i diplomski rad, kada sam završavao školovanje. Pošto je u kajsiji trebalo primeniti najmanje hemije, opredelili smo se za ovu voćarsku vrstu. Ona se inače retko sadi u Vojvodini, pa smo očekivali dobru računicu. Počeli smo sa mađarskom sortom, a onda su nam postale interesantne novosadske. Kupovali smo sadnice na pančevačkoj pijaci. Tako smo 2002. godine zasadili naš voćnjak. Ja berem i donosim, a sin prodaje. Sve što ostane, stavljamo u kazan i pečemo rakiju. Jabuku i krušku kupujemo, pa i nju pečemo. Pečem samo za svoje potrebe jer ne stižem da se pozabavim pečenjem rakije Starčevcima.

Prodajete li rakiju?

- Kajsiju i viljamovku prodajemo po 10 evra, a jabukovaču po 450 dinara za litru.
Može li od poljoprivrede da se živi?
- I pored velikih nepravilnosti, uvek može. Poljoprivreda nas hrani, ali je često zapostavljena i zloupotrebljena. Ipak, verujem da se od nje može i danas živeti.

Aktuelno

U Srbiji je, zaključno sa 9. aprilom, kukuruz zasejan na 390.000 hektara, što je 30% od ukupno planiranih 1,3 miliona hektara. Prema procenama, suncokret je zasejan na 110.000 hektara što je 60 odsto od ukupno planirane površine koja iznosi 180.000 hektara. Soja je do sada zasejana na 50.000 hektara, što je svega 28% od planiranih 180.000 hektara. Na usporeno odvijanje setve te kulture uticali su nepovoljni vremenski uslovi. Proizvođači će dobiti pun iznos premije koja za soju i suncokret iznosi tri dinara po kilogramu, nezavisno od otkupne cene koja će biti tržišna. Šećerna repa je ove godine u Srbiji zasejana na 60.000 hektara, od toga se 50.000 hektara odnosi na ugovorene površine, a preostalih 10.000 hektara posejano je za slobodno tržište. Registrovani poljoprivrednici, na osnovu Uredbe za podsticanje proizvodnje krmnog bilja, imaju pravo na premiju po kilogramu proizvedenog krmnog bilja za ishranu stoke na sopstvenom poljoprivrednom gazdinstvu. Ta premija za silažni kukuruz i stočni sirak iznosi 0,2 dinara za jedan kilogram, lucerku, detelinu i stočnu repu 0,5 dinara i grahoricu i stočni grašak 0,7 dinara po jednom kilogramu, kao i pravo na avans u iznosu od 1.500 dinara po hektaru. Na osnovu uredbi o podsticanju proizvodnje duvana u listu, žitarica i krompira i industrijskog bilja, poljoprivrednici imaju pravo na avans za duvan u listu i za industrijsko bilje (soju, suncokret, uljanu repicu i šećernu repu) u iznosu od 4.000 dinara po hektaru i avans za žitarice u iznosu od 1.500, odnosno za krompir pre isporuke 2.000 dinara po hektaru. Na predlog ministra Dušana Petrovića, Vlada Srbije je usvojila i odluku kojom se produžava rok za nabavku regresiranog dizel goriva do 15. maja. Završetak prolećne setve očekuje se do 1. maja.

Savet

Obolevanje ljudi od “mišje groznice“ javlja se češće u pojedinačnim slučajevima, a ređe grupno, kao epidemija, naročito u godinama kada je znatno povećana brojnost glodara (“mišja godina“). To je obično od maja do oktobra. Mišoliki glodari se nalaze u prirodi (u šumama, žbunju, na livadama i njivama), u seoskim domaćinstvima, naseljima, skladištima životnih namirnica, deponijama otpadnih materijala i na drugim mestima. LJudi, u toku boravka u prirodi, najčešće dolaze u dodir sa glodarima i njihovim izlučevinama. Ako su mišoliki glodari, zaraženi uzročnikom ove bolesti, oni svojim izlučevinama zagađuju spoljnu sredinu (zemljište, vodu za piće i predmete) i namirnice. Uzročnik “mišje groznice“ je virus Hantaan. Bolest se ne prenosi sa čoveka na čoveka. Bolest počinje naglo. Javlja se visoka temperatura (od 38 °C do 40 °C), drhtavica, glavobolja, bolovi u grlu, žeđ i suvoća usta. Crvenilo može da bude izraženo na sluzokoži oka, koži lica i vrata. Mogu da se jave i znaci hemoragičnog sindroma - krvarenja iz nosa i slaba krvarenja u sluzokoži oka. Bubrežni period (druga faza bolesti) se razvija između trećeg i 11. dana, kada dolazi do pada temperature, pojave ospe i bolova u kostima. Javljaju se znaci oštećenja bubrega (smanjena količina mokraće), bolovi u trbuhu i krvarenja iz pojedinih organa. Treća faza nastaje do 13. dana bolesti sa prestankom povraćanja, bolova u kostima i trbuhu. U ovoj fazi je izražena slabost, žeđ i suvoća usta, uz poboljšanje opšteg stanja. Ova bolest uglavnom nije opasna i zanemarljivo je mali procenat smrtnosti, ali se svakako treba obratiti lekaru. Važno je izbegavati boravak u bujnoj vegetaciji niskog rastinja (gde se glodari razmnožavaju) i terene koji su izrovareni mišjim rupama. Obavezno prati voće i povrće pre upotrebe, koje je moglo da bude zagađeno izlučevinama glodara. Redovno uklanjati otpatke hrane, a mesto za prikupljanje otpadnih materija zaštititi od pristupa glodara. Izbegavati direktan dodir sa glodarima. Osnovna preventivna mera je uništavanje glodara (deratizacija) koju treba obavezno sprovesti pod stručnim nadzorom.

Zanimljivost

U Güssingu (Austrija) nalazi se kompanija NJolf Nudeln, jedini proizvođač sveže testenine koji koristi jaja sa sopstvene farme: oko 30.000 kokoši, što znači 3.000 tona izmeta godišnje, koji se prethodno koristio za đubrenje, a sada se pretvorio u gas kako bi bio korišćen kao izvor obnovljive energije, dramatično smanjujući emisiju ugljen IV oksida. U stvari, vlasnik je izgradio postrojenje na biogas koje funkcioniše samo sa otpadom dobijenim iz bioloških aktivnosti ptica pomešanim sa biljem. Proizvedena toplotna energija se koristi ne samo za sušenje testenine, već i za zagrevanje štala i prostorija. Zelena energija se takođe koristi u obliku električne energije i prodato je 0,185 evra po kilovat-satu. Porodični posao posluje od 1956. na tržištu testenine, izrađujući više od 250 različitih proizvoda. Godišnja proizvodnja je oko 7.000 tona sa prometom od oko 14 miliona evra. Prisutni su kao vodeći na austrijskom tržištu, neko vreme su bili aktivni i u Mađarskoj, a uskoro će biti i u Sloveniji.

Tržište

Krompir...........................25 din/kg
Paradajz (rasad).........15-40 din/kg
Šargarepa........................50 din/kg
Salata...............................20 din/kg
Crni luk.......................... 30 din/kg
Mladi luk........................ 20 din/kg
Spanać...............................80 din/kg
Pasulj............................. 220 din/kg
Jaja.................................15 din/kom.
Sir...................................300 din/kg
Narandže............................90 din/kg
Jabuke...........................40-60 din/kg
Banane............................ 150 din/kg
Lešnik...........................800 din/kg
Suve šljive....................200 din/kg

Pijačni dani u Starčevu su svakog četvrtka i nedelje.

ARHIVA: BROJ 218

ARHIVA: BROJ 217

ARHIVA: BROJ 216

ARHIVA: BROJ 215

ARHIVA: BROJ 214