Tue04232024

Azurirano10:21:21 AM GMT

Back INTERVJU INTERVJU VESNA MARTINOVIĆ, GRADONAČELNICA GRADA PANČEVA

VESNA MARTINOVIĆ, GRADONAČELNICA GRADA PANČEVA

  • PDF

Starčevo je dobar partner Gradu Pančevu

Savet MZ Starčevo ima jedan dobar vremenski kontinuitet u radu. Očigledno je reč o ljudima koji su međusobno uigrani, dovoljno se poznaju, znaju ko je za šta najbolji, svako ima svoje mesto i svi su praktično na istom zadatku. Zato mislim da su dobar primer ostalim mesnim zajednicama

Na kraju 2011. godine, kako vam se čini godina za nama, obzirom da smo se već navikli da štedimo?
- Iako su neka očekivanja na početku bila da će se finansijska situacija popraviti u drugoj polovini godine, to se nije ostvarilo. Svedoci smo toga da je taj drugi finansijki udar krize bio jači i intenzivniji od prvog, ne samo u Pančevu, već u čitavom svetu. Ali moram reći da smo uz napore i razumevanje svih budžetskih korisnika uspeli da završimo ovu godinu u okvirima onoga što smo planirali. Nekako su nas krizna vremena naučila da mnogo više štedimo, da budemo oprezniji ali i da budemo realniji u planiranju, da ne planiramo sve što nam treba već ono što možemo da ispunimo. Sve preko toga je dobrodošlo.

Krupni se koraci planiraju i za narednu godinu?
- Pa ozbiljni ljudi krizna vremena pokušavaju da iskoriste za maksimalno, ekonomično i domaćinsko ophođenje prema novcu, da se ne bahatimo već da budemo štedljivi. Mi inače ne dozvoljavamo da se novac iz gradskog budžeta i ostalih mesnih zajednica odliva van kontrole, mislim da se sada vodi računa o svakom dinaru koji se ulaže, i onda se neki rezultati ipak vide. To je s jedne strane problem, ali i dobra prilika da se uvede jedan red, jedan sistem i rezultati tog sistema mislim da su više nego očigledni, ne samo u gradu već u svim naseljenim mestima. Naravno, Starčevo u odnosu na ostala naseljena mesta jeste jedan od najozbiljnijih partnera gradu Pančevu, ali i u nekim drugim naseljenim mestima sprovodene su kapitalne investicije na koje se čekalo decenijama. Možda ne drže taj ritam kakav ima Savet MZ Starčevo, ali negde pokušavaju da taj model primene u svojim sredinama. Pa tako imamo da će u Ivanovu biti započeta izgradnja ambulante, u Glogonju je već izgrađena jedna savremena, u Jabuci takođe, u Dolovu se na primer gradi balon-hala, objekat koji će koristiti i sportistima i deci školskog uzrasta za fizičko vaspitanje. U Gradu možemo istaći gasifikaciju celog grada na osnosu zaključenog ugovora sa “Srbijagasom“, koji će u prvoj fazi obuhvatiti Vojlovicu, Strelište i Topolu, praktično najkritičnije delove grada sa stanovišta zagađenja. Zaista se ozbiljno radi, rekonstruišu se centralne gradske ulice, koje su, čini mi se, bile ne samo ruglo u estetskom smislu, već i u funkcionalnom. Bio je zaista problem da dođete do groblja ili pijace zbog stanja u kojem se nalazila Zmaj Jovina ulica, ili da dođete do Gimnazije i katoličke crkve zbog stanja Štrosmajerove ulice i Ulice Ignjata Barajevca.

- S obzirom da je već spreman budžet za narednu godinu, kakav je plan investicija?
- Za sledeću godinu se planira isti nivo investicija. Planira se završetak starog gradskog jezgra, opremanje komunalnom infrastrukturom i sređivanje ulica, planira se natkrivanje Zelene pijace, otvaranje vrtića u Starčevu, a postoje i investicije koje su ove godine započete a koje će nasredne godine biti završene.

Hoće li Grad pomoći opremanje vrtića u Starčevu?
- Naravno da hoće. Mislim da je to vrlo značajna i vrlo ozbiljna investicija koju Savet MZ Starčevo, bez obzira koliko je agilan i vredan, ipak ne može sam, tako da ćemo zajedno učestvovati u opremanju vrtića.

Ovu godinu je svakako obeležilo i potpisivanje Povelje o saradnji neolitskih naselja Starčeva, Vinče i Boljetina?
- Jeste, to je jedan vrlo ozbiljan projekat oživljavanja neolitskog naselja u Starčevu. Čini mi se da će u periodu koji tek predstoji i sami Starčevci učiniti ozbiljne napore, uz pomoć Grada, da izgrade repliku neolitskog Starčeva i obogate turističku ponudu. To bi bilo zanimljivo ne samo ljudima iz okoline već iz celog sveta.

I ove godinu je, na žalost, zabeleženo povećano zagađenje. Ipak, nedavna sadnja jorgovana u Pančevu i Starčevu pokazuje da se lokalna zajednica trudi da sama ublaži te efekte?
- Pitanje zagađenja nije, kako mnogi misle, postavljanje zaštitinih filtera u fabrikama i onda je sve rešeno. Kvalitet vazduha koji udišemo je samo jedan od segmenata životne sredine. Uz pretpostavku da se svi zagađivači modernizuju, postave razne prečišćivače, to ne znači da će naša sredina biti potpuno zdrava. Svako od nas treba da vodi računa o svakodnevnom održavanju okruženja u čistom stanju. O akciji sadnje jorgovana, koju je inicirao Petar Andrejić, zaista mislim da je dobra jer mi vrlo često nismo spremni da vrednujemo ako neko drugi uradi neki posao za nas, niti da posle održavamo nečiji rezultat. Kada sami učestvujemo u nečemu, pa bilo to i sadnja jorgovana, onda jako vodimo računa da se sve ono što smo uradili i kasnije održava i neguje. Takođe, osim fizičkog ozelenjavanja i ulepšanja javnog prostora, dobro je što je ta akcija imala i edukativni značaj za naše najmlađe sugrađane.

Pri jednoj poseti Starčevu izjavili ste da imate dobru saradnju sa pokrajisnkim vlastima. Na čemu se zasniva ta saradnja?
- Ono što je bitan kvalitet naše saradnje jeste pre svega saradnja sa Vladom i pokrajisnkim sekretarijatima ali i Fondom za kapitalna ulaganja. U onom delu koliko su moći pokrajinske administracije imamo odličnu komunikaciju u pogledu pribavljanja najrazličitijih saglasnosti ili finansiranja onoga što pokrajina prepozna kao kvalitet, ne samo lokalnog značaja nego značaja za celu Vojvodinu. Sa Fondom za kapitalna ulaganja takođe imamo dobru saradnju jer Fond za projekate koje Grad predaje ne donosi odluke na osnovu nečije kabinetske procene, već razmatra ono što je gradski interes. Nisu samo investicije u pitanju, eto na primer Starčevo je od Pokrajine dobilo sredstva za Neolitsko Starčevo.

Ali da bi se dobila sredstva od Pokrajine bitna je aktivnost Saveta Mesnih zajednica?
- Pa da, sve gradske odluke su mrtvo slovo na papiru ako ljudi koji treba da realizuju te odluke ne znaju šta im je činiti. I sad ne govorim samo o predstavnicima pojedinih saveta MZ već i o nekim direktorima ustanovama i preduzeća. Vi možete budžetom da im opredelite neka sredstva, ali ukoliko nisu sposobni da sprovedu zakonsku proceduru, onda im niko nije kriv što se na kraju godine taj novac vraća u budžet.

To nije slučaj sa Starčevom?
- Ne, Savet MZ Starčevo ima jedan dobar vremenski kontinuitet u radu. Očigledno je reč o ljudima koji su međusobno uigrani, dovoljno se poznaju, znaju ko je za šta najbolji, svako ima svoje mesto i svi su praktično na istom zadatku. Zato mislim da su dobar primer ostalim mesnim zajednicama, pri čemu vrlo često čujemo u naseljenim mestima da nemaju projekat ili da projekat nije prioritet. Često su izgovori nedostatak finansijskih sredststava. Kriza opterećuje sve, pa ne moraju svi projekti da se realizuju u toku jedne godine. Ne možete očekivati da skupite sav novac za veliki projekat i da onda počnete izgradnju. Za to vam je potrebna određena vrsta hrabrosti i članovi Saveta MZ Starčevo to imaju, ali mnogi drugi nemaju ili nisu realni u svojim zahtevima kada potražuju ceo iznos za projekte.

Da li to znači da ste pet meseci pred izbore veoma zadovoljni onim što je urađeno u Starčevu?
- Da i Starčevci imaju razlog da budu zadovoljni, a one koji nisu, ja ih pozivam da obidu druga naseljena mesta, pa možda promene mišljenje kada uporede uslove življenja.

Hoće li biti ulaganja u sela i naredne godine?
- Naravno. Svi saveti MZ donose konretne planove poslovanja u okvirima lokalnih budžeta i ja se nadam da će u te planove uključiti potrebe meštana. Nadam se i da će se svi potruditi da, kao što radi Savet MZ Starčevo, dodatno konkurišu sa projektima kod pokrajinskih i republičkih organa.

Ni ove godine ne možemo izbeći novogodišnju čestitku.
- Svake godine su te čestitke uglavnom iste, ali su one zaista iskrene. Želim svim Starčevcima pre svega dobro zdravlje, da imaju što je moguće više lepih trenutaka naredne godine, da ne klonu duhom.

Život nije bajka i nije uvek lep, pa ne treba posustati kada dođu takozvani “crni dani“, već da nađu snage da ipak idu napred. Srećna svima Nova godina.