Internet izdanje broj 138 od 30. septembra 2005.

 

 

 

Kultura

 

 

Proslavljen jubilej

 

Ove godine najsvečanije je proslavljena slava Sv. Velikomučenika Pantelejmona. Uz hramovnu slavu slavljen je jubilej  - 100 godina od osnivanja starčevačke Pravoslavne parohije i postavljanja prvog parohijskog sveštenika. Godine su prolazile, sveštenici se menjali; od jereja Alekse Topoljanina, pa sve do protonamesnika Zorana Maletića. Svaki za svoje vreme brinuo je o hramu i parohijskom domu pored parohijskih obaveza, ali je zub vremena bio mnogo brži.

Od 1997. godine kreće akcija za renoviranje hrama. Saniran je i prerađen krov na hramu. Urađen trotoar i sređena porta, elektrificirana zvona, renoviran zvonik na kome je zamenjena dotrajala drvena građa i pokriven aluminijumskim limom, a u isto vreme urađena nova gromobranska instalacija. Postavljeno je šest novih livenih krstova na kubetima i zvoniku. Sa hrama je obijen sav stari malter, fugne očišćenje pod velikim pritiskom vode, a zatim malterisano sa produžnim malterom i obojeno fasadnom bojom. Svi detalji na fasadi urađeni su u prvobitnom obliku i reljefu. Takođe, urađene su sve nove okapnice i oluci na hramu. Jednostavno rečeno -  generalno sređen hram, što se tiče spoljašnosti. Isto tako je osim krova urađen i Parohijski dom.

Za hramovnu slavu na svetoj arhijerejskoj liturgiji koju je služio Episkop banatski Gospodin Nikanor, uz služenje sveštenika i đakona, osvetio obnovljen hram za vreme litije.

          U jutarnjim časovima vladika je dočekan na ulazu u selo i fijakerom dovezen do hrama uz pratnju većeg broja automobila gde su ga dočekali vernici i folkloraši mesnog Doma kulture koji su izveli splet igara. Po završetku svete liturgije i posluženja visoki gost i sve zvanice otišli su u salu Doma kulture gde je pripremljen svečani ručak i kulturno umetnički program koji je vodio glumac Miroslav Žužić, a folklor pratili tamburaši.

          Za pripremu celokupne proslave pobrinuli su se pojedinci iz sela a posebno Mesna zajednica, DPP “Vojvodina“, kao i veći broj prodavnica, kafića i pekare iz sela.

 

 

DAN SVETOG MAURICA

 

U četvrtak 22. septembra u Rimokatoličkoj crkvi Svetog Maurica u Starčevu svečano je obeležen dan ovog sveca. U punoj crkvi, župnik Tamaš Maša se obratio vernicima i gostima, kao i njegove kolege župnici iz Bele Crkve i Smedereva.

Župnik je vernike podsetio ko je bio Sveti Mauric, a prilikom izlaganja je skrenuo pažnju da ova crkva sledeće godine puni osamdeset godina postojanja, što će biti prigodno obeleženo.

G. M.

 

Izložba u galeriji “Boem”

 

U četvrtak 8. septembra u galeriji “Boem“ otvorena je  izložba slika Milanka Mandića. Ovaj umetnik je rođen 1951. godine u Kovinu, diplomirao je na FLU u Beogradu gde je i magistrirao na odseku vajarstva. Član je ULUS-a od 1980. godine, izlagao je samostalno i grupno više puta. U Centru za likovno obrazovanje u Beogradu radi kao profesor vajanja i crtanja od 1992. godine, a od 2004. godine predaje estetiku i dekorativnu kozmetiku na Višoj medicinskoj školi u Beogradu. Dobitnik je  mnogih nagrada a neke od njih su: prva nagrada na anonimnom konkursu za spomenik Peri Dobrinoviću u Novom Sadu i prva nagrada na anonimnom konkursu za spomenik Ivi Andriću u Beogradu.

Za prijatnu atmosferu pobrinuo se tamburaški sastav “Panuka“ uz čije su opuštajuće zvuke i koktel prisutni mogli da uživaju uz stvaralačko delo ovog umetnika. Postavka je otvorena do 30. septembra.

Sa otvaranja izložbe u ''Boemu''

 

Maja Poljak u “Kolarcu“

Talentovana umetnica iz Starčeva, Maja Poljak, koja je prošle godine diplomirala na slikarskom odseku Fakulteta likovnih umetnosti u Beogradu, ovih dana izlaže u Beogradu. U Galeriji zadužbine Ilije M. Kolarca od 6. do 25. septembra, ljubitelji umetnosti imaće priliku da pogledaju njenu izložbu crteža - izložen je 81 rad u kombinovanoj tehnici - akrliki, olovka i pastel. Tema izložbe je korovska biljka čičak.

Na otvaranju izložbe u “Kolarcu“, glumac Milan Pepi Bogunović govorio je pesmu Miloša Crnjanskog “Priča“, a za dobru atmosferu pobrinuo se tamburaški orekstar “Panuka“.

 

 

Vesti iz Doma kulture

 

* U Domu kulture su počele probe folklora svih uzrasta i škole folklora koju vodi Sandra Paulić.

* Ovih dana očekuje se i početak rada škole plesa.

* Uveliko su u toku pripreme za jubilarni peti Festival tamburaša koji će se ove godine održati u petak 4. novembra. Festival će i ove godine biti održan pod pokroviteljstvom Mesne zajednice Starčevo, a biće , kao i ranijih godina, internacionalnog karaktera.

 

 

KREATIVNA EKSKURZIJA # 4

Od Neolita do Neolita: Starčevo - Lepenski vir

 

Rasterećeni svakodnevnih radnih obaveza i “oslobođeni“ taština svojih “lepših polovina“, članovi Muške ekskurzističke sekcije Kreativnog kulturnog kluba (iako se ženski članovi KKK-a trude da ostvare svoju ekskurziju, još uvek im ne polazi za rukom), otisnuli su se put Golupca i Lepenskog vira. Cilj ove, kao i ranijih ekskurzija je da se upozna domovina i hladnim pivom zalije dobar roštilj, kao i da se snimi prigodan video materijal od kojeg će nastati film. Od neolitskog Starčeva do neolitskog Lepenskog vira, “kreativci“ su se otisnuli u majicama Supermena koje je za ovu i druge prigode sponzorisala Štamparija “Leonardo“. Svojom pojavom, deset Supermena je izazivalo nesvakidašnje čuđenje stanovnika Požarevca, Velikog Gradišta i Golupca i drugih naselja kroz koje su članovi KKK-a prošli, ali i neskrivene simpatije za kreativnost. Na svom putu, “kreativci“ su posetili “Bambilend“ i pokušali da odigraju utakmicu sa pionirima “Mladog Radnika“ koji su sprečili trener i domarka lokalnog FK-a. No, fudbalska utakmica je odigrana u mestu Dobra, na terenu uz Dunav. Mada se domaći nisu pojavili, na uredno obeleženom terenu, Supermeni su odigrali utakmicu između sebe. I pobedili. Gostoprimstvo je kasnije uzvraćeno frenetičnim navijanjem Supermena za lokalni klub koji je igrao svoju prvenstvenu utakmicu.

Uz terensku pomoć Slobodana Miloševića Ševe iz Golupca (drugi s desne strane na gornjoj slici) koji se “kreativcima“ spontano pridružio, do detalja je upoznata i istražena tvrđava Golubački grad, sam Golubac kao i arheološko nalazište Lepenski vir, gde su Supermeni priredili roštilj koji je privukao i okolne izletnike. Kiša, koja je kasnije zalila kreativce, samo ih je osvežila za nova putovanja.

 

 

 

PROGRAM KREATIVNOG KULTURNOG KLUBA ZA OKTOBAR

 

petak, 30.9. - 22 sata:

"TEQUILA PARTY" - DJ GRI-GRI

subota, 1.10. -21 sat:

Veče domaćeg roka - TOZA (akustična gitara)

utorak, 4.10. - 19 sati:

Javni skup: OSNIVANJE AGRO-BIZNIS KLUBA I PLANIRANJE RADA ASOCIJACIJE ZA RAZVOJ

petak, 7.10. - 21 sat:

Putopisi: IRISH NIGHT- veče irske kulture, običaja, muzike. Koncert: IRISH STEW (Beograd)

subota, 8.10.  - 21 sat:

Veče domaćeg roka - TOZA (akustična gitara)

sreda, 12.10. - 20 sati:

Veče poezije - gost književnik Matija Bećković

petak, 14.10. - 20 sati:

Prezentacija Alternativnog kulturnog kluba (AKK) iz Banatskog Novog Sela. Izložba strip-radionice, književno veče i koncert.

subota, 15.10. - 21. 30 sati:

koncert: "Trouble Heart" - Pančevo

četvrtak, 20.10. - 20 sati:

Predavanje: "SPORTSKA MEDICINA I DOPING" - dr Sergej Ostojić - Beograd

petak, 21.10. - 21.30 sati:

"RAP NIGHT"- JSR - uživo!!!

subota, 22.10. - 21 sat:

Veče domaćeg roka - TOZA (akustična gitara)

četvrtak, 27.10. - 20 sati:

Prezentacija Planinarskog ekološkog kluba "SOKO" iz Pančeva - storija, video...

22 sata: Koncert “KKK bend“

petak, 28.10. - 20 sati:

Tribina: "Kako je propao rock&roll". Gost: ALEKSANDAR ŽIKIĆ, rok-kritičar i novinar.

Koncert: "BAŠ ČELIK" - Pančevo

subota, 29.10. - 21 sat:

Veče domaćeg roka - TOZA (akustična gitara)

# SVAKE NEDELJE OD 19 sati - FILMSKO VEČE NA VIDEO BIMU!!!

# IZDAVANJE PROSTORA ZA ROĐENDANE PO NAJPOVOLJNIJIM USLOVIMA. (064/176-39-28)

 

 

KULTIvator Darka Ješića

 

Istorijom kroz Starčevo

Kada je reč o izgledu nekog naselja, postoje određene pravilnosti za oblasti ili regije koje su ustanovljene još na početku razvoja prirodnih nauka kod nas, prvenstveno zemljopisa tj. geografije. Poznato je da banatska sela imaju široke ulice, koje se ukrštaju pod pravim uglom i specifičnu istoriju u oblasti građevinarstva. Još je J. Cvijić definisao ove karakteristike, opisujući izgled vojvođanskih naselja, a Starčevo spada u grupu takvih.

Grupa maladih Starčevaca, razmišljajući o ovoj problematici, došla je na ideju da sastavi jedan istorijski katalog najstarijih i najzanimljivijih građevina u našem mestu. U tom smislu, bila bi značajna pomoć zainteresovanih sugrađana koji bi mogli da ustupe fotografije, a one bi im nakon skeniranja bile vraćene. Inače, sav posao se svodi, upravo na fotografisanje i beleške o vlasniku i godini izgradnje. Određeno je da građevina ne može da bude mlađa od 1955. godine, da bi vremenska distanca od, najmanje pola veka, bila ispoštovana.

Album bi trebalo da bude publikovan naredne jeseni, a u toku je akcija prikupljanja podataka. Ukoliko želite da se pridružite, vlasnik ste neke od starina, imate digitalni foto-aparat ili samo dobru volju, možete da se javite na telefon: 064/1945-397 ili nekome od članova Kreativnog kulturnog kluba.

 

U susret velikim dešavanjima

Sajam knjiga, kao ključna manifestacija u oktobru mesecu, privući će književnu elitu, i to, ne samo naše, već i stvaraoce susednih zemalja, pa čak i one sa najudaljenijih meridijana.

Početkom  ove godine, u susretu sa Davidom Albaharijem, na jednom skupu na kojem se govorilo o antisemitizmu, razgovarali smo o aktuelnim temama iz oblasti književnosti i eventualnom gostovanju ovog velikog pisca u Starčevu. Albahari nam je pričao o sličnostima i razlikama njegove i Basarine proze, rekavši kako je ta sličnost postojala na samom početku, a onda su razlike bivale sve vidljivije i, konačno, danas su dominantne. Inače, pošto Albahari živi u Kanadi i u Beograd, tj. rodni Zemun dolazi jednom godišnje, u vreme kada se održava Sajam knjiga, dogovorili smo se da tada razgovaramo o njegovom dolasku u Starčevo.

Iste večeri, na istom mestu, sreli smo i Filipa Davida, vrhunskog pisca kratkih priča, koji je neprevaziđen kada se govori o kabali. Pisac je većeg broja dramskih tekstova i, između ostalog, koscenarista kultnog filma "Ko to tamo peva". On nam je otkrio neke pojedinosti vezane za našu književnu scenu, bilo je reči o tzv. "velikim" i "malim" imenima sa ovih prostora. Dolazak Filipa Davida u Starčevo je mnogo izvesniji jer on živi i radi u Beogradu.

Da je ova jeseg bogatog kulturno - književnog sadržaja, govori i činjenica da ćemo imati priliku da u prostorijama Kreativnog kulturnog kluba 12. oktobra vidimo i čujemo Matiju Bećkovića. Bilo je reči o gostovanju Mome Kapora, međutim, on nije u mogućnosti da dođe, tako da je propala ideja da na jednom mestu vidimo dvojicu dobrih prijatelja.

I tako, u iščekivanju vrhunskih pisaca i početka literarne sekcije, ali i drugih sekcija, poput fotografske u okviru Kreativnog kulturnog kluba, kao da ističu poslednji momenti zatišja pred buru...

Očekujemo Vas.

 

Književni kutak

U četvrtak, 29. septembra, u Kreativnom kulturnom klubu, dugo očekivana i najavljivana literarna sekcija KKK-a i zvanično će početi sa radom. Nakon otvaranja, sekcija će raditi svakog ponedeljka od 19 sati. Literarna sekcija prima zainteresovane mlade čitaoce i talentovane spisatelje u prostorijama Kreativnog kulturnog kluba. Sekcija ima program po kojem će funkcionisati, ali to će, pre svega biti opušteno i prijatno jednočasovno druženje. Ipak, zajednički zadatak je, da kroz druženje, upoznavanje sa novim knjigama i klasicima književnosti, sakupimo dovoljno radova koji bi sačinjavali prvi starčevački zbornik poezije i proze, koji se zove “Neolit“.

Najpre, pozivamo učenike sedmog i osmog razreda Osnovne škole, ali i druge, zainteresovane, bez obzira na uzrast, da nam se pridruže ili, ukoliko su sprečeni da dođu, mogu svoje radove da pošalju na e - mail adresu: [email protected]

 

 

VUKOVAC – RADOVI UČENIKA OŠ VUK ST. KARADŽIĆ

 

Doživljaj sa letnjeg raspusta

          Kao i svake godine do sada raspust sam provela u Bosni. Moji baba i deda žive u selu, malo dalje od grada ali mi nije bilo ni malo dosadno, jer su moja braća i sestre bili tamo. Tamo mi se desilo nešto jako zabavno.

          Pošto je dan bio topao, brat Dejan i ja dogovorili smo se da odemo da prošetamo šumom. Otišli smo malo dublje u šumu. Sve je  mirisalo na prirodu i na leto. Šetajući tako, našli smo jedan oboren bor i seli na njega. Sunce se probijalo kroz krošnju bukova, topola i borova i zraci su padali polako na zemlju. Znali smo da u to doba godine nema baš tako puno opasnih životinja. Sedeli smo sasvim mirno i prepričavali događaje iz protekle školske godine. Ja sam u ruci držala neku travicu kojoj nisam znala ime, ali je bila puna predivnih žutih cvetića. Oboje smo se zaneli pričom i nismo čuli pucketanje grančica i šuštanja opalog lišća iza obližnjeg bora koji se nalazio iza nas. Verovatno, od straha nismo smeli ni da se okrenemo. Ja sam zažmurila i sedela sasvim mirno sve dok me za prst nije nešto gricnulo. Okrenula sam se i nisam mogla da verujem. Bio je to mali sivo-beli zeka kome se verovatno dopala moja travčica. U tom trenutku Dejan i ja smo počeli glasno da se smejemo. Uzela sam zeku i počela da ga mazim. Ubrzo smo ga pustili i još malo pričali.

          Već je počeo da pada mrak i morali smo da krenemo kući. Na putu do kuće obećali smo da nećemo reći nikome šta se dogodilo. Kada smo došli kući svi su već bili pomalo zabrinuti. Rekli smo im da smo se toliko zadržali, jer smo otišli duboko u šumu i trebalo nam je više vremena da se vratimo.

Milica Arsić 7/3

 

Sanjala sam da putujem

          Putovanje je bilo vrlo zanimljivo, pogotovo zato što sam išla sa svojom drugaricom, Anjom. Uvek ću ga pamtiti.

          Šest i trideset ujutro. Ustajem i gasim budilnik koji uporno zvoni i razmišljam o tome da li je sve spakovano. Pijem jutarnju kafu i slušam muziku. Tada je zazvonio telefon. Podigla sam slušalicu. Bila je to Anja. Rekla je: - Ćao Jeco! Jesi li ustala?

          Pa jesam odavno. - Jesi li se spremila? Kad ćeš da dođeš? Let nam je rezervisan u osam časova!

          Pa evo, mogu odmah da dođem ako hoćeš...

          - E super! Ajde dođi! Vozi nas taksi!

          Brzo sam stigla. Krenuli smo na aerodrom odmah, za svaki slučaj, zbog gužve u saobraćaju. Stigle smo i čule najavu: “Avion za San Francisko kreće za petnaest minuta, molimo sve putnike da uđu u avion“. Nisam imala tremu niti sam se plašila, Ipak, kad sam ušla u avion, osetila sam neke leptiriće u stomaku. Vezali smo pojaseve i krenuli. Anja i ja smo od uzbuđenja pričale celim putem.

          Kada smo prelazili Atlanski okean, zalepile smo se za za staklo prozora od odušljevenja. Bilo je tako mirno, plavo... Pravi raj. Stigli smo oko 12.30 sati. Smestile smo se u hotel istuširale i odmah krenule u obilazak grada. San Francisko je prelep grad. A tek most! Nešto najlepše što sam ikad videla. Tamo je predivno.

          Naravno znate da je sve ovo samo san, ali ispričala sam ga zbog toga što je moja najveća želja da otputujem u San Francisko.

Jelena Đurišić 7 /4

 

Ostvarila mi se želja

          Imam mnogo želja ali većina njih je neostvariva. Ne mogu da se ostvare zbog skupoće ili zbog mog sna.

          Želja koja mi se ostvarila u potpunosti je zaslužena mojim radom i trudom tokom cele godine. Tata mi uvek priredi neko iznenađenje zbog mojih dobrih ocena i dobrog vladanja. Veoma sam se obradovao mobilnom telefonu najmodernije marke. Kada sam ga video spakovanog u šarenu kutiju sa velikom plavom mašnom. Mojoj sreći nije bilo kraja, jer sam baš takav poklon u podsvesti dugo priželjkivao. Želja mi se ostvarila i zadovoljstvo je bilo obostrano.

          Trudiću se da i u buduće ostvarim svoje i tatine želje, da budem primeran i dobar.

Mićić Aleksa 6/3

 

Moje izmišljeno putovanje

          Na putovanju u Tasmaniju videla sam mnogo zanimljivih životinja, predela i biljaka.

          Bilo je tu raznih kornjača, pasa, lavova čak i dve vrste tasmaniskog đavola. Prva vrsta tasmaniskog đavola mogla je da se vrati brzinom svetlosti i da skače u visinu i do deset metara. Mogao je da se penje po čuvenim tasmanijskim bananama i da diže jako veliki teret. Druga vrsta je, za razliku od prve, bila inteligentna i više je volela da sedi i pevuši u hladu banana, nago da se hvali snagom. zanimljiv je podatak da su obe vrste nastale od jedne jedine vrste. Prema priči koju sam čula to se desilo prilikom jednog zemljotresa. Poremetila su se godišnja doba i došlo je do nekih zastoja u razvoju. Tako su nastale ove dve vrste.

          Divno sam se provela i volela bih da nekada ponovo dođem i čujem još nešto lepo i zanimljivo o ovoj zemlji i njenim stanovnicima.

Stanković Snežana 7/3

 

Plava zvezda u životu mnogo znači

 

Plava zvezda u životu mnogo znači,

kad ti pomoć treba,

ona ti je pruži

i postaneš mnogo jači.

 

Kad si tužan ona te uteši,

kad si srećan ona ti se smeši.

Svako plavu zvezdu želi,

pošto ona svima sreću deli.

 

Kao oblak na nebu,

kao Sunce što sja,

plava zvezda te i u dobru i u zlu

prati i podržava.

 

Plava zvezda u životu mnogo znači,

nemoj da je izgubiš,

nemoj da je ispustiš,

jer ona srećom zrači.

 

Jelena Mićić 6/3

 

Vrh strane

 


 

Glavni i odgovorni urednik Petar Andrejić, izdavač Kreativni kulturni klub

E-mail: [email protected]


© 2005. Webmaster