Doseljavanje Piroćanaca (2)

(nastavak iz prošlog broja)
Ovu grupu od prvih pet domaćinstava sa 31 članom - koja je krenula 8. aprila i stigla u Starčevo 12. aprila 1946. godine - sačinjavala su sledeća domaćinstva: Iz Velike Lukanje - tri domaćinstva: Kostić Nikole, Potić Petra i Aleksić Jelenka; iz Zavoja - jedno domaćinstvo: Lukić Radovana; iz Sinje Glave - jedno domaćinstvo: Mitrović Nevenka.

Nakon ove (iz Ministarstva organizovane kolonizacije), usledilo je (službeno neorganizovano) useljavanje stanovništva u okviru kojeg se je - do 1959. godine - doselilo 35 domaćinstava sa 131 članom. Tok ovog naseljavanja tekao je ovako: iz Velike Lukanje - tri domaćinstva: Cvetković Milisava (1949), Mančić Mihajla (1949) i Stanišić Dragoljuba (1955); iz Cerevog Dela - šest domaćinstava: Kostić Mirka (1948), Jovanović Radomira (1948), Todorović Stanimira (1950), Živković Dojčina (1951), Stančić Bože (1957) i Stančić Branka (1957); iz Pakleštice - deset domaćinstava: Đorđević Radovana (1947), Jovanović Đure (1952), Mladenović Dušana (1952), Mančić Ratka (1955), Panić Mladena (1955), Vasić Božidara (1955), Kostić Novice (1955), Mladenović Jefte (1956), Vasić Bratislava (1958) i DŽunić Srbija (1958); iz Kuse Vrane - sedam domaćinstava: Ratkov Petronija (1950), Ivankov Boška (1950), Petrović Jovana (1950), Lepoev Vitomira (1950), Ratkov Aleksandra (1951), Tanev Mladena (1951) i Jocić Svetomira (1952); iz Rsovca - dva domaćinstva: Mančić Ace (1953) i Đorđević Arse (1958); iz Gradašnice - jedno domaćinstvo: Petrović Vukašina (1958); iz Jelovice - pet domaćinstava; Manić Vojislava (1948), Vlatković Lefterija (1951), Kostić Ilije (1951), Vlatković Vitomira (1951) i Kostić Đure (1953).

Paralelno sa doseljavanjem stanovništva iz gornjeg Ponišavlja tekao je proces doseljavanja stanovnika iz svih republika i pokrajina Jugoslavije, tako da je etničko poreklo i sastav stanovništva Starčeva danas (1970) veoma raznovrstan. Prilagođavanje i ponašanje stanovništva u novim uslovima je proces, čije je izučavanje i interesantno i zahvalno. Kolonizacijom se mentalitetne i psihičke osobine stanovnika raznih krajeva stavljaju, na jedan naročit način, na ispit i probu. Zbog položaja u koji su stavljene, psihičke osobine stanovništva se vidnije i reljefnije ocrtavaju nego u starom kraju. Biće otuda zanimljivo videti kako su se u novoj sredini ispoljile psihičke i mentalitetne osobine stanovništva gornjeg Ponišavlja. Posmatranje, pored ostalog, pomaže boljem mentalitetnom i psihičkom poznavanju seoskog stanovništva gornjeg Ponišavlja. Kolonisti iz ovog kraja, na primer, ispoljili su nekoliko zanimljivih osobina. Doseljeno stanovništvo nije pokazalo preteranu upornost u očuvanju i održavanju običaja i navika. Upornost u očuvanju običaja i navika bila je manja nego kod ostalog doseljenog stanovništva, naročito u odnosu na ono iz vranjskog kraja. Više je bila izražena sklonost ka očuvanju običaja, nego navika. Stanovništvo mlađeg uzrasta ispoljilo je znatno veću fleksibilnost (prilagodljivost). Nostalgija nije vratila nijedno domaćinstvo u stari kraj. Umesto želje za povratkom, ispoljila se jaka upornost da se opstane u novom kraju.

(nastaviće se)