Thu04182024

Azurirano06:04:12 PM GMT

Back INTERVJU INTERVJU Branislav Rovčanin, DIREKTOR TURISTIČKE ORGANIZACIJE PANČEVO

Branislav Rovčanin, DIREKTOR TURISTIČKE ORGANIZACIJE PANČEVO

  • PDF

Neolitsko Starevo je turistički potencijal
- Turistički potencijal Starčeva prvo je vezan za priču o neolitu , koja je dugo stojala po strani i izuzetno mali broj građana je upoznat uopšte sa značajem starčevačke kulture.

Na mesto vršioca dužnosti direktor Turističke organizacije Pančevo imenovani ste krajem aprila ove godine. Kakvo je Vaše mišljenje o tome da li Pančevo i okolina imaju turističkih potencijala?
- Pančevo ima izuzetno veliki turistički potencijal s obzirom na istoriju, kulturu i tradiciju i mnoge značajne ličnosti koje su živele u našem gradu, kao i činjenica da imamo izuzetno bogato industrijsko nasleđe. Svi ti potencijali do sada ipak nisu bili iskorišćeni. Najveća prednost Pančeva čak i da nema nikakav turistički potencijal jeste blizina Beograda. Na svega 15-tak minuta vožnje imamo milionsko tržište koje trebamo da iskoristimo. S obzirom da imamo puno toga da ponudimo, potrebno je da sve to malo bolje uredimo i nastupimo sa mnogo kvalitetnijom turističkom ponudom na naše tržište.

Na koji način će Turistička organizacija Pančevo promovisati turističke potencijale naše sredine?
- Sredinom novembra Turistička organizacija Pančevo pokrenula je svoj sajt. Do sada internet prezentacija nije postojala. To je još jedan način na koji ćemo da promovišemo turističke potencijale Pančeva. Tu su i značajne publikacije koje su se radile do sada i koje ćemo i nadalje objavljivati, a tu su i društvene mreže gde nismo do sada bili prisutni. Mislim da je sve to bitno, jer veliki broj turista na društvenim mrežama prvo traži informacije. Priča o turizmu je gotovo nezamisliva danas bez prisustva na društvenim mrežama i internetu, jer većina turista prvi kontakt sa nekom destinacijom obično ima putem interneta. Promovisaćemo turističke potencijale i na sajmovima i umrežavanjem sa drugim gradovima. Već je uspostavljena saradnja sa svim turističkim organizacijama u našoj regiji. Ono što je najbitnije - uspostavljena je saradnja sa Turističkom organizacijom Beograda i očekujem da ubuduće ona bude sve bolja.

Kakvu vrstu turizma bi stanovnici naseljenih mesta i grada Pančeva mogli da razvijaju?
- Najznačajniji je izletnički turizam. Ako gledamo da nam je Beograd glavno odredište, odnosno glavni izvor tražnje, realno je očekivati da će oni doći na jedan dan u Pančevo. Ako pitate prosečnog Pančevca, većina će reći da nemamo gotovo ništa da ponudimo turistima. Sredinom novembra u našem gradu je boravila grupa dece iz Slovenije u bratskoj poseti OŠ “Đura Jakšić“. Napravili smo im jednu šetnju po gradu i oni su bili oduševljeni kako Pančevo ima mnogo toga da ponudi samo što se do sada o tome nije puno govorilo niti na tome radilo. Industrijsko nasleđe je jedan bitan segment, priča o Vajfertu je izuzetno bitna. Naravno, sve te objekte koji spadaju u industrijsko nasleđe trebalo bi malo dovesti u red. Sledeća godina je godina industrijskog nasleđa pa očekujemo da ćemo veliki deo toga uspeti da iskoristimo. Svetionici su jedinstveni ne celom toku Dunava, od izvorišta do ušća. Kulturno nasleđe Pančeva je izuzetno veliko, znamenite ličnosti Pančeva su izuzetne, koje su živele ovde, ili su rođene ovde ili su nakratko boravile u našem gradu. Naši parkovi postaju sve interesantniji mnogima izvan Pančeva. Svako naše selo ima neku svoju priču i može da razvije neki svoj turistički potencijal. Do sada gotovo svako selo je razvilo neke svoje manifestacije, ali kao veliki problem javljalo se to što one kao i mnoge na nivou grada nisu bile usklađene tako da se nekad dešavalo da u jednom danu imate četiri ili pet različitih dešavanja, a narednih desetak dana nijednu manifestaciju ili događaj. U budućnosti bi trebalo sve to malo bolje izorganizovati da ne bi dolazilo do podudaranja, čime bi smo došli do toga da svakog vikenda imamo neko značajnije dešavanje što bi moglo da postane lep magnet za potencijalne turiste. Reke Tamiš i Dunav su u potpunosti neiskorišćene.

Imaju li pančevačka sela dovoljno smeštajnih kapaciteta i da li gosti mogu negde naći njihovu objedinjenu ponudu?
- O turizmu na više dana u ovom trenutku je izuzetno teško govoriti, tako da izletnički turizam je nešto što ima najveću perspektivu jer ne zahteva velika ulaganja u infrastrukturu. Za turizam od više dana potrebni su i smeštajni kapaciteti, a poznato je da Pančevo nema hotel. Što se tiče naseljenih mesta, koliko god da imaju smeštajnih kapaciteta to nije dovoljno, pogotovo ako se uzme u obzir da svako selo ima neku svoju priču i da može da predstavi svoju turističku ponudu. U svakom od njih živi dosta nacionalnih manjina, te je samim tim svako selo priča za sebe, pogotovo ova naseljena mesta koja su blizu Dunava. Znamo da ima dosta biciklista koji prolaze i tu šansu je potrebno iskoristiti. Trenutno jedan deo ponude postoji na sajtu Turističke organizacije Pančeva, što će se dopuniti ovih dana i očekujemo da do kraja godine objavimo i prigodnu brošuru sa svim smeštajnim kapacitetima na teritoriji Pančeva i svako ko bude dolazio u naš kraj da se upozna sa mogućnostima za prenoćište. Objedinjena ponuda za sada ne postoji, ali nadamo se da ćemo uskoro i to obezbediti.

Šta su turistički potencijali Starčeva? Da li su dovoljno iskorišćeni? Može li izgradnja replike neolitskog naselja u Starčevu da se koristi za razvoj i unapređenje turizma?
- Turistički potencijal Starčeva prvo je vezan za priču o neolitu, koja je dugo stojala po strani i izuzetno mali broj građana je upoznat uopšte sa značajem starčevačke kulture. Upravo povezivanje Starčeva sa Vinčom i Lepenskim virom daje jednu lepu mogućnost da se ta priča razvija i pretvori u konkretan turistički proizvod. Neolitsko naselje koje je počelo da se gradi ove godine u nekoj budućnosti može da bude magnet i turistički potencijal. Potrebno je gledati i one malo iskusnije kako su radili pa primeniti i prilagoditi našem terenu. Još jedan potencijal Starčeva, ali i okolnih naselja, jesu biciklističke i pešačke staze. Kružna biciklističko-pešačka staza obeležena je 2007. godine i tada je išla od manastira Vojlovica, nasipom niz Dunav, pa sve preko Ivanova i Omoljice dolazila do Starčeva. Ta staza prolazi kroz neka lepa mesta koja mogu da se obiđu i predstavlja jednu rekreativnu stazu na kojoj može svako da uživa i da se upozna sa prirodnim i kulturnim potencijalom tog kraja.

Pančevo je prvi put organizovalo Dan avanture i u okviru njega prvi sajam turizma. Koliko ste zadovoljni ovom manifestacijom i hoće li ona postati redovna?
- Ove godine organizovan je prvi Dan avanture, jedna totalno nova priča u gradu. Vodili smo se idejom da park ekstremnih sportova Barutanu, najveći skejt poligon i najveću veštačku stenu u zemlji, iskoristimo i da upoznamo ljude van Pančeva sa ovim našim potencijalom. U jednom danu u parku Barutana predstavila su se udruženja koja se bave ekstremnim, avanturističkim ili imaju ponudu aktivnog turizma, a bio je organizovan i sajam aktivnog turizma gde su klubovi i udruženja mogli da predstave svoju ponudu ili ono čime se bave. Po broju posetilaca i reakcijama koje su došle do nas, i pored hladnog vremena, svi su bili zadovoljni. Prvi put je nešto ovako bilo objedinjeno na jednom mestu, mnoga udruženja su već uspostavila saradnju i to je još jedan turistički segment koji Pančevo može da promoviše u budućnosti. Avanturistički koncept je nešto totalno drugačije, nešto što Pančevo može da izbaci u prvi plan, a s obzirom da već imamo terene za to, trebalo bi i da ih koristimo. Planiramo da naredne godine ovu manifestaciju organizujemo u dva dana i u letnjem periodu.

Kakvi su planovi Turističke organizacije za narednu godinu?
- Naredne godine ćemo nastaviti sa obeležavanjem što pešačkih i biciklističkih staza i postavljanjem turističke signalizacije u gradu. Do kraja godine biće urađen projekat turističke signalizacije u Pančevu, a očekujemo da nam budu odobrena sredstva da se naredne godine ona i fizički uradi. To je neophodno kako bismo uopšte mogli da pričamo o bilo kakvom turizmu u samom gradu. Sledeće godine ćemo imati i nekoliko jubileja. Između ostalog, sledeća godina je u znaku industrijskog nasleđa, imamo veliki jubilej vezan za privrednu izložbu koja je održana 1905. godine u Narodnoj bašti. U planu je da se napravi jedna velika gradska manifestacija kakva Pančevu nedostaje. To je segment na kojem će se raditi uz maksimalnu promociju svih pozitivnih vrednosti koje grad ima. Trudićemo se da sve te vrednosti objedinimo. Izuzetno bitan segment je i rad sa decom, sa što mlađim naraštajima kako bi imali prilike da upoznaju svoj grad, da ga zavole i da kasnije prenose dalje priču o njemu. Što se tiče biciklističkih i pešačkih staza, u planu je prelazak na drugu obalu Tamiša i pokušaćemo da kule Svetionike otrgnemo od zaborava, kao i da što više iskoristimo Tamiš kao turistički potencijal koji imamo.