Fri03292024

Azurirano08:53:22 PM GMT

Back INTERVJU INTERVJU Vladimir Delja (dss), GRADSKI VEĆNIK ZA EKOLOGIJU

Vladimir Delja (dss), GRADSKI VEĆNIK ZA EKOLOGIJU

  • PDF

PRATIMO ekološku situaciju
- Jedan deo izvora zagađenja jesu ložišta, grejanje u Starčevu, ali pošto imamo i deset dana u avgustu kada su koncentracije zagađujućih materija visoke, onda je logično da tu imamo uticaj industrije.

Posle nekoliko godina rada u oblasti ekologije, koliko ste zadovoljni učinjenim?
- Mislim da ima mesta za zadovoljstvo jer je urađeno dosta toga. Pre svega, što se tiče nekog partnerstog odnosa i saradnje sa fabrikama južne zone, u odnosu na onaj period kada su Grad i fabrike na neki način “ratovale“. Sada je to zamenjeno saradnjom i praktično gledano, u izveštajima stanja vazduha u Pančevu od 2007. godine ka ovamo stanje vazduha je sve bolje i bolje. Više benzen nije dominantan zagađivač i ima ga sve manje. Retki su pikovi. Imali smo jedan u novembru prošle godine koji je bio baš visok, ali kažem, vrlo ga retko ima. Problem su čestice i čađi, sa kojima se borimo, ali ćemo i to u narednom periodu rešavati. Od Ministarstva smo dobili zvaničnu potvrdu da je Pančevo treća kategorija, što je najgora kategorija kada je stanje vazduha u pitanju, ali je po parametrima stanje sve bolje. Nadam se da ćemo za koju godinu, uz pomoć republike i pokrajine, izaći iz te kategorije. Urađeno je puno, što se i vidi, ozelenjavanje grada, uređenje Narodne bašte, parkovi, vetrozaštitni pojasevi. I urađeni su projekti za sanaciju i rekultivaciju svih naseljenih mesta. Prvo je Starčevo, koje je dobilo sredstva na konkursu, i praktično je deponija zatvorena. Ostaje jedino da “Higijena“ počne da odvozi smeće.

Ranijih godina niste bili zadovoljni sa komunikacijom nadležnih na republičkom nivou. Kakva je sada situacija?
- I dalje je to oficijalna komunikacija. Jedan od primera je i ukidanje Fonda za zaštitu životne sredine, čime su najviše pogođene sredine poput Pančeva. Za nas to znači ukidanje finasiranja očitavanja mobilnog monitoringa.

Zbog čega je Republika odustala od finansiranja monitoringa?
- Pretpostavljam da je finansijska kriza uticala na to da eko taksa koja se slivala namenski u fond za ekologiju, sada ide direktno u buxet i koristi se u druge namene. Zato je izostalo finansiranje mobilnog monitoringa. Ali je Grad za to obezbedio novac rebalansom 3,6 miliona dinara i mi ćemo finansirati rad monitoringa. Postoje neka obećanja da će Pančevo biti Republici na prvom mestu po pitanju nekih investicija, ali to ćemo da vidimo.

Pa koliki je to sad udar na gradski buxet?
-Dobro je da je povećan prihod od eko taksi i da su se ta sredstva našla, jer tako možemo da koristimo taj monitoring kad god hoćemo i kada smatramo da je neophodno da monitoring izađe na teren. S te strane je dobro, a s druge strane je to veliko opterećenje. Taj novac smo mogli iskoristiti za neke druge stvari iz ekologije, jer para nikad nema dosta. Zbog toga sam i na prethodnoj Skupštini predložio, a složila se i opozicija, da tražimo od Republike, da iako smo mi obezbedili ova sredstva, oni Republika obezbedi novac koje bismo mi usmerili za neke druge projekte u ekologiji.

Šta se dešava sa mernom stanicom u Starčevu? Da li ona radi?
-To merno mesto funkcioniše, ispravno je.

Ali ga na internetu nema?
- To je problem koji pokušavamo da rešimo. Softver koji je urađen obuhvata četiri merna mesta i pokušavamo da izradimo novi softver i uključimo i ovo merno mesto, kako bi građani mogli preko interneta da prate stanje vazduha i u Starčevu.

Kakav je vazduh u Starčevu u odnosu na Grad? Da li su meštani Starčeva ugroženiji?
- Na svu sreću ova jesen i zima nisu bili problem, ali prošla zima je bila jako loša po Starčevo, jer su bile visoke čestice PM10 i čađ. Jedan deo izvora jesu ložišta, grejanje u Starčevu, ali pošto imamo i deset dana u avgustu kada su koncentracije zagađujućih materija visoke, onda je logično da tu imamo uticaj industrije. Da li je to širenje industrije, proširivanje pogona, funkcionisanje asfaltne baze na tom prostoru, ostaje da utvrdimo u narednom periodu. Početkom 2012. godine Starčevo je bilo baš ugroženo, kada smo obaveštavali stanovnike i davali upozorenja vezano za boravak napolju. To jesu jednočasovne vrednosti, nikada nije bilo danima konstantno zagađenje, ali su se u jednom periodu svakog dana javljali jednočasovni pikovi. Kada uzmemo godišnji prosek to nije tako značajno, ali je činjenica da se u Starčevu javljaju te visoke vrednosti u određenom periodu i da je pred nama, što i radimo, da koristimo to merno mesto, da bi videli koje su mere neophodne da bi se u Starčevu poboljšalo stanje vazduha.

Kako ste zadovoljni sa Starčevom, kada je u pitanju očuvanje sredine?
- Odlični su projekti za Neolitsko selo, za uređenje zelenih površina. Činjenica je da je Starčevo prvo naseljeno mesto koje s jedne strane, ima već zatvorenu deponiju, i kada se završi prečistač za otpadne vode i kada “Higijena“ počne da odvozi smeće, biće rešen veliki problem. Tu se javljaju problemi čiji uzrok nisu Starčevci, već “Higijena“ mora da reši problem funkcionisanja nove deponije. Ali Starčevo je dobilo nešto što je kvalitetno, odvoženje smeća, prikupljanje i odvajanje onoga što je za reciklažu. Takođe perspektiva Starčeva je i turizam, zbog blizine Nadela, Dunava, Ponjavice, Ivanovačke ade...

Kakve konkurse za ekologiju planira Grad ove godine?
- Pored redovnih aktivnosti, održavanje monitoringa, planira se proširivanje Narodne bašte, uređenje Goranskog parka, dalje ozelenjavanja grada. I, ako u saradnji sa Republikom obezbedimo neka sredstva iz evropskih fondova, krenućemo u projekat fabrike za preradu otpadnih voda u svim naseljenim mestima i u gradu, da zatvorimo staru deponiju. To su stvari koje ne možemo da uradimo sami ali očekujem da se to ostvari u ovoj godini.

ARHIVA: BROJ 230

ARHIVA: BROJ 229

ARHIVA: BROJ 228

ARHIVA: BROJ 227

ARHIVA: BROJ 226