MILOSAV UROŠEVIĆ (sps), ČLAN GRADSKOG VEĆA ZA KULTURU

Starčevo primer, i vredna sredina
- U više navrata sam isticao Dom kulture Starčevo kao primer ustanove koja je bila prilično vredna i angažovana, i kada su u pitanju sednice Veća a i mediji koji su pokazivali interesovanje za moje stavove. Moje mišljenje o radu Doma kulture u Starčevu je vrlo pozitivno, jer obiluje sadržajima i velikim angažovanjem kulturnih radnika iz Starčeva

Na čemu će biti baziran Vaš rad u naredne četiri godine na mestu gradskog većnika za kulturu?
- S obzirom da Grad Pančevo važi kao jedna kulturno razvijena sredina sa vrlo značajnim kulturnim sadržajima, moj osnovni zadatak koji prepoznajem u ovom svom angažmanu je da taj kulturni identitet i taj nivo održimo i da učinimo još napora ne bi li određene kulturne sadržaje učinili vidljivijim u javnosti, da ih podižemo na više nivoe i da oni budu prepoznatljiviji u tom mnoštvu događanja i sadržaja koje ovaj grad neguje kada je kultura u pitanju.

Kako bi trebalo da izgleda finansiranje programa Domova kulture u naseljenim mestima?
- Isto kao i do sada. Mi smo imali različite izvore finansiranja, odnosno, počev od budžetskih sredstava koja su se predviđala godišnjim planovima, pa do finansiranja sa viših nivoa - Pokrajine ili Republike, gde smo uvek upućivali korisnike budžeta da sa određenim kvalitetnim projektima ili programima apliciraju obavezno, zavisno od nivoa i značaja manifestacije ili kulturnih sadržaja na tim višim nivoima. To je uspevalo. Ne kažem da je to opšte zadovoljstvo, ali mislim da gde se uloži više truda oko zahtevanja ili traženja tu i bude više rezultata, pa se nadamo da će tako biti i ove godine. Mi smo po određenim programskim sadržajima, manifestacije kada su u pitanju, imali i institut konkursa koji mislimo da sadržimo i to će biti isto jedan od objektivnijih vidova finansiranja kulturnih dešavanja i u naseljenim mestima.

Kako ocenjujete dosadašnje programe Doma kulture u Starčevu i možete li u ovom trenutku reći kako će izgledati finansiranje ove ustanove u narednim godinama?
- U više navrata sam isticao Dom kulture Starčevo kao primer ustanove koja je bila prilično vredna i angažovana, i kada su u pitanju sednice Veća a i mediji koji su pokazivali interesovanje za moje stavove. Moje mišljenje o radu Doma kulture u Starčevu je vrlo pozitivno, jer obiluje sadržajima i velikim angažovanjem tih nekoliko ljudi u samoj ustanovi koji sigurno imaju dobru podršku i u lokalnoj vlasti, jer bez te podrške sigurno ne bi ni bili toliko uspešni. Kako će izgledati u narednoj godini ili u narednom periodu finansiranje ove ustanove, s obzirom da smo već dobili takozvane liste želja svih ustanova i u naseljenim mestima i u gradu, sledi nam da do sredine decembra razmotrimo te liste i na neki način opredelimo šta ćemo i sa kolikim iznosima, iz gradskog budžeta podržati te određene stavke koje Planom ili Programom predviđaju kulturni poslenici Starčeva i ostalih naseljenih mesta.

Starčevo je poznato i po programima u okviru Kreativnog kulturnog kluba. Kako ocenjujete te programe i hoće li biti nekih zajedničkih programa između Gradske uprave i KKK?
- Kreativni kulturni klub u Starčevu je dosta prepoznatljiv. I ja sam kao korisnik i kao čovek koji se bavi kulturom i u onom smislu stvaralaštva svog ličnog, imao u nekoliko navrata prilike da određene programe ili sadržaje tog Kreativnog kulturog kluba propratim. Vrlo sam impresioniran nekim njihovim vrlo interesantnim sadržajima, jakim i dobro pozicioniranim gostima. Rad Kreativnog kulturnog kluba prevazilazi okvire samog Starčeva. Tu je bilo visoko kvalitetnih sadržaja, iako ne mogu reći da su svi sadržaji pojedincima prijali ili odgovarali, jer su nekada i vrlo teški u svojim otvaranjima pitanja i nuđenjem rešenja, ali se rad u Klubu može označiti kao vrlo kvalitetan.

U vreme održavanja Eks Ju rok festa sve više ljudi posećuje Starčevo. Kako ocenjujete taj festival i hoće li u narednim godinama on imati veću podršku Gradske uprave?
- Kad pogledam svu našu ekonomsku situaciju i predviđanje oko budžeta za narednu godinu, moram priznati da i taj događaj nije bio malo tretiran od strane naše gradske uprave, s obzirom da je on bio finansiran sa nekoliko budžetskih pozicija. Finansiran je sredstvima grada, kao gradska manifestacija jednim delom, pa onda i od sredstava Autonomne pokrajine Vojvodine i sredstvima NIS-a, odnosno po projektu. Nadam se da će i naredne godine taj festival biti finansiran upravo po ta tri osnova. Da li će biti značajnija sredstva, moram da izrazim rezervu, s obzirom da nećemo raspolagati sa nekim većim sredstvima nego što smo ih imali ove godine. Mislim da će i pored toga sam festival imati značajno mesto, ali moja preporuka je da se ponovo konkuriše za sredstva NIS-a, jer mi taj izvor faktički zadržavamo, kao i da se konkuriše kod Pokrajine. Mislim da će Starčevci i naredne godine to izneti kako treba, a podrška Grada će biti onolika koliko budemo mogli da pomognemo i ako se to zadrži na nivou koji je bio ove godine, mislim da nema mesta nezadovoljstvu.

Grad Pančevo je u prethodne dve godine otkupljivao umetničke radove. Hoće li se ta praksa nastaviti i dalje?
- Iskreno se nadam da hoće. S obzirom da Vam je poznato da sam i ja umetnik, slikar, a umetnicima je to sa više strana interesantno što neko vodi računa o tome i što želi da i na taj način da pažnju stvaraocima u gradu, mislimo da ćemo tu poziciju u budžetu zadržati. Za sada ne mogu tvrditi, jer nemamo još uvek nikakve okvire za sredstva ukupno opredeljena za kulturu u narednoj godini, ali mislimo da ćemo imati jednu dobru situaciju i da ćemo moći putem javnih konkursa i komisijskog odabira otkupiti ponešto što smatramo da je važno ili vredno u tom umetničkom stvaralaštvu.

Koliko ste zadovoljni kulturom u gradu i naseljenim mestima do sada, i šta je ono što ćete menjati ili poboljšati?
- I u odgovorima u nekoliko prethodnih pitanja isticao sam to da je kulturni život Pančeva i njegove okoline, svih naseljenih mesta, u odnosu ili kada bi se upoređivali sa ostalim sličnim gradovima, moram izraziti zadovoljstvo kulturnim životom. I pored toga što imate sijaset stvari koje bi bilo dobro obogatiti ih ili učiniti ih važnijim, iz prostog razloga što je konstatacija, ne samo moja, da je u obilju toga što mi imamo u kulturnom životu grada Pančeva, vrlo često neprepoznatljivo ili neizdvojeno nešto što je po kvalitetu ili po značaju same sredine naše važnije, jer se to vrlo često od tog obilja ili mnoštva nedovoljno uočava ili vidi. S te strane možda treba činiti napor na afirmaciji nekih kulturnih sadržaja koji su posebni za našu sredinu, da ih pokušamo označiti kao vrednijim i kvalitetnijim uopšte. Činićemo napore da uspemo u tome, s tim što ćemo pokušati da nekom značajnijom ili boljom selekcijom damo značaj tim kulturnim događanjima za koje kažemo da su nedovoljno poštovane ili tretirane i od strane publike i od strane onih koji vode kulturu grada.

Pančevo i naseljena mesta bila su prepoznatljiva i ranije po brojnim manifestacijama, među kojima ima i onih koje polako bivaju zapostavljene. Kojim ćete manifestacijama vratiti stari sjaj?
- Ne prepoznajem u ovom pitanju koje su to manifestacije zapostavljene, ali u našim naseljenim mestima postoje tradicionalno značajna događanja. Da li su to, evo neke manifestacije u samom Starčevu na primer, dobili legitimitet značajnih internacionalnih događanja. Da li su to sadržaji Doma kulture, festival tamburice, razna druga dešavanja, ili u Omoljici “Žisel“, nešto što sijaset ili više decenija postoji, možda se tu dobija privid od ovog obilja da su oni malo skrajnuti, ali to svakako nije tačno. Lično vidim da se sva naša naseljena mesta prosto utrkuju koja će više toga da organizuje i da zatraži samu podršku Grada. Znate i sami da u ovako teškim ekonomskim uslovima nije moguće baš sve ispoštovati i pored toga što jedno naseljeno mesto ne može da ima tri, četiri ili pet vrlo skupo podržanih manifestacija. Na nivou lokala se mora dogovoriti sa čime to treba da se ide i šta to treba da bude jače ili bolje podržano u odnosu na sve sadržaje koje kulturne ustanove u našim naseljenim mestima organizuju.

U Pančevu je formiran Tim za implementaciju kulturne strategije do 2015. godine. Hoće li taj tim i dalje postojati?
- Postojaće, ali je moguće da će taj tim biti inoviran personalno, nekim novim imenima, ali to još uvek nije stiglo na red. I pored toga što mi imamo određene aktivnosti po pitanju implementacije kulturne strategije grada, za sada ne znamo da li ćemo tim kao takav zadržati, ili će on biti ili veći ili manji, o tome još nismo stigli da razgovaramo. Mislim da ćemo za nekih mesec dana po tom pitanju imati jasniju sliku. Siguran sam u jedno, da tim opstaje, da će postojati i dalje, ali biće sigurno onih inovacija u smislu da se tom timu priključe ljudi sa više ideja, koji se nisu umorili od puno posla, pa ćemo da ih zamolimo da daju i svoj doprinos boljoj implementaciji kulturne strategije Pančeva.

Kako gledate na programe prekogranične saradnje u oblasti kulture? Hoće li Pančevo kroz neki takav program poboljšati i unaprediti kulturu ponudu grada i naseljnih mesta?
- Kada pogledamo sve ostale resore, u resoru kulture smo i do sada često imali tu vrstu aktivnosti i da u nekoliko navrata kroz IPA projekte (projekte prekogranične saradnje) obezbeđivali sredstva za regionalnu saradnju i podizanje kulturnog nivoa grada. Ako pogledate Dom kulture ili kulturnu ustanovu Banatskog Novog Sela, to je primer ustanove koja sa inostranim faktorima često u prethodne dve godine realizovala kulturne sadržaje upravo po projektima prekogranične saradnje sa Rumunijom i ostalim zainteresovanim partnerima. S obzirom da je Pančevo i grad na Dunavu, postoji i regionalna saradnja podunavskih zemalja. Mislim da i tu imamo puno šansi koje moramo koristiti. Evo, i ako je Starčevo u pitanju svakako da projekat o neolitu može da se realizuje daleko kvalitetnije, uspešnije i brže uz pomoć međunarodnih sredstava. Sigurni smo da postoje interesovanja kulturnih stvaralaca iz Austrije, Češke, Mađarske i Rumunije za tom vrstom saradnje, a naš je zadatak da to predstavimo kao ozbiljan projekat i kao potencijalnu mogyćnost za bogatijim kulturnim životom i samog Starčeva, ali i šire naše zajednice.